Iako je Crna Gora nezavisna država već 12 godina ona i dalje nema neke od osnovnih zakona, poput onih o Skupštini i Vladi.
S druge strane, čim je Milo Đukanović postao predsjednik u aprilu ove godine, ekspresno je usvojen zakon o predsjedniku države.
Iako i iz Agencije za sprječavanje korupcije preporučuju usvajanje zakona o Skupštini i Vladi, iz NVO sektora kažu da u ovom trenutku za to jednostavno nema političke volje.
Nakon što je Agencija za sprječavanje korupcije prije desetak dana, u mišljenju na Predlog zakona o državnoj upravi, preporučila donošenje posebnih zakona o Skupštini i Vladi iz nevladinog sektora poručuju da je odavno bilo neophodno zakonski regulisati, ne samo rad zakonodavne već i izvršne vlasti u Crnoj Gori.
"Postavile bi se jasne granice u ovlašćenjima Skupštine i Vlade i takođe bi se jasno odredila kontrolna uloga parlamenta nad Vladom", istakla je Milena Gvozdenović iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
"Trenutno smo recimo svjedoci da se ministarstva iz saziva u saziv mijenjaju, mijenaju nazive, mijenja se njihov broj, vrši se preraspodjela obaveza tako da obični građani uopšte ne mogu da isprate ko je nadležan i ko je zadužen za koju oblast. Stvari koje se do sad regulišu ili podzakonskim aktima, poslovnikom, ili čak se i ne definišu nego se baziraju na nekom iskustvu, odnosno na nekim praksama koje postoje u parlamentu -usvajanjem zakona sve to bi postala prošlost", kazao je Danilo Kaleziž iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Vlast je na ovakvu argumentaciju i višegodišnje apele civilnog sektora da se pravno definišu prava i obaveze Skupštine i Vlade, ostajala gluva. S druge strane, Zakon o predsjedniku, ekspresno je usvojen.
Vlada je tako krajem aprila, kada je Milo Đukanović ponovo postao predsjednik predložila zakon o predsjedniku, a Skupština ga usvojila već krajem juna.
"Onoga trenutka kada je trebalo jačati funkciju predsjednika zbog imenovanja odnosno izbora novog predsjednika, tada nije postojala nikakva prepreka. Jasno je da ne postoji politička volja", rekao je Kalezić.
"Nažalost, ovdje se donošenje važnih zakona ne vezuje za potrebe poboljšanja funkcionisanja države već političkog momenta", kazala je Gvozdenović.
Da li je došlo vrijeme , da se bez obzira na političke motive na dnevnom redu Skupštine nađu i zakoni o Skupštini i Vladi?
"Ja mislim da je potrebno da se detaljno definišu način rada, način postupanja i sve ostalo što ide po protokolu u Skupštini", kazala je Marija Ćatović, poslanica Demokratske partije socijalista (DPS).
U Socijaldemokratskoj partiji tvrde da su parlamentarcima još ljetos, kada je usvajan zakon o predsjedniku, sugerisali da krenu u pripremu zakona o Skupštini, te da na isto obavežu Vladu.
"Parlamentarna većina je odbila taj naš predlog. Djeluje apsurdno da imate veliki broj zakona koja regulišu određene oblasti, iz kojih se formiraju recimo regulatorne agencije, a da nemate zakonski razrađen mehanizam funkcionisanja Vlade i nemate zakon o Skupštini", kazao je Raško Konjević, poslanik SDP.
Bonus video:
