Jasno definisana granica do koje se država može zadužiti, ne postoji, jer nacrt novog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji treba da odredi taj limit, nije stigao u parlament iako je urađen prije godinu.
"Tim zakonom bi se definisao gornji prag ukupnog zaduženja Crne Gore, kao i budžetska pravila i limiti i taj zakon moramo što prije primijeniti kako bi zaustavili spiralna zaduženja koja je praktično nezaustavljiva", kazao je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) i predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović.
On smatra da bi gornja granica zaduženja trebalo da bude ispod 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), koliko je propisano Mastriškim kriterijumima.
Ono što sada sprječava državu da se prezaduži su samo eventualne nesuglasice na relaciji koalicionih partnera DPS-a i SDP-a. Prema sadašnjim pravilima, država se trenutno može zadužiti za onoliko koliko propisuje Zakon o budžetu, a prema sadašnjem to je iznos od 250 miliona eura.
Ta granica se može mijenjati rebalansom budžeta, ukoliko postoji politički dogovor unutar Vlade, a trenutno nedostaje još 70 miliona eura.
Neusvajanjem zakona o fiskalnoj odgovornosti vlast je kupila potrebno vrijeme za novo zaduživanje.
Stručnjaci kažu da je zaduživanje za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, kao i otplata ranijih kredita, nije pametan izbor. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže da se Hrvatska zadužila i visokom procentu, ali je taj novac uložila u razvoj infrastrukture, a ne za potrošnju, kako to radi Vlada Crne Gore.
Kostić je rekao da su i kamate na uzete kredite previsoke.
"Ako su kamatne stope veće od rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je kod nas slučaj posljednjih godina, to vodi u eksplozivno zaduživanje. To znači da nećemo moći da iz novih priliva, prihoda vraćamo kamate i glavnice ranijih pozajmica
Galerija
Bonus video:
