GMO - da ili ne, velika debata se vodi širom svijeta. Profesor podgoričkog PMF-a Branko Radujković nema dilemu.
"Postoje čvrsti naučni dokazi o tome da su genetski modifikovani organizmi opasni ne samo po ljudsko zdravlje, nego i po zdravlje životinja, po zdravlje ekosistema", rekao je profesor na Odsjeku Biologija na PMF-u Branko Radujković.
Potvrđuju ovo i zdravstveni radnici.
"Svakako se slažem da bi stvarno bilo poželjno razlikovati svinjsko meso od svinje koja se hranila GMO hranom ili koja se hranila konvencionalnom hranom za životinje, kazao je Borko Bajić iz Instituta za javno zdravlje.
Zakon o genetički modifikovanim organizmima važi od 2008. i uklađen je sa preporukama EU. Genetički modifikovani organizmi su dozvoljeni, ali uz složenu proceduru za prijavu. Iz Uprave za bezbjednost hrane kažu da je Lista odobrenih GMO za Crnu Goru prazna.
"Niko do sada nije podnio nijedan zahtjev za odobravanje, za stavljanje u promet, za gajenje, za bilo kakvu upotrebu genetički modifikovanog organizma. Kada bi imalo nešto za odobrenje za stavljanje na tržište Crne Gore, morao bi biti vidno označen propisanom oznakom, koja nije lijepa za oko, krug sa crvenim trouglom koji djeluje upozoravajuće", rekla je Zorka Prljević iz Uprave za bezbjednost hrane.
Pa ipak, GMO može biti sadržan u mnogo proizvoda, a da na njima oznaka za to ne postoji. Jer se recimo kukuruz, često genetski modifikovan, koristi kao sastojak u velikom broju proizvoda.
"Kukuruzni skob, imate ga u svemu, u čokoladi, u bombonama, u pićima i svuda, zatim tu je soja. Sada se prešlo i na neke voćke. Pošto nemamo sistem za obilježavanje i nemamo sistem za utvrđivanje da li je nešto genetski modifikovano ili ne, vrlo je teško odgovoriti da li ga ima u prometu", kazao je Radujković.
Zato je pravo pitanje, kako možemo biti sigurni šta tačno jedemo. Ko nam garantuje da se životinje iz uvoza, čije meso kupujemo, nisu hranile isključivo genetski modifikovanom hranom?
"Ono što je propisano jeste da proizvod bude označen ukoliko je genetski on sam izmijenjen", kazala je Prljević.
"Meso životinje koja je jela organsku hranu ili GMO hranu se razlikuje ", rekao je Radujković.
Nadležni uvjeravaju da rade na tome da se uvede oznaka za onu hranu koja nije GMO, jer je Crna Gora potpisala NON GMO Sporazum.
"Trebalo bi da zaživi u narednom periodu, u naredne dvije-tri godine. Da će taj znak iskoristiti i naši proizvođači. Sve što država poduzima, poduzima u tom smislu da ostanemo ta oaza, da zaštitimo ovo što smo do sada imali, sprovode se stroge kontrole na graničnim prelazima...", kazala je Prljević.
Pritisak kapitala je ogroman. Na globalnom nivou glavnu riječ vode velike kompanije,pa strucnjaci brinu da zelja za profitom ne potisne nasu najvazniju potrebu da budemo zdravi .
"Nije istina da nema dovoljno hrane za ljude. "Monsantov" godišnji promet je sto milijardi i to je pravi razlog, zarada, zarada. Sve je bolje nego genetske modifikacije", rekao je Radujković.
Bonus video:
