Rok za legalizaciju bespravno podignutih objekata polako ističe, a na površinu izlaze sve veći problemi. Jedan od kljucnih je da su vrata većine geodetskih agencija, kojih je u Crnoj Gori registrovano 85, za građane već neko vrijeme zatvorena, zbog, kako kažu, ograničenih kapaciteta i velikog interesovanja.
"18 do 20 zahtjeva dnevno možemo da primimo. U protekla dva mjeseca smo imali i preko 20 stranki dnevno, a ne primamo zahtjeve već dvije nedjelje unazad", kaže za TV Vijesti geodeta Milena Todorović.
U ovu situaciju ih je, kaže Todorović, dovelo međusobno isključivanje Zakona o planiranju prostora, usvojenog u oktobru prošle godine, i Zakona o katastru, koji je izmijenjen krajem marta. Do tog trenutka su, objašnjava ona, objekti mogli da budu upisani samo u tzv. G list lista nepokretnosti, u kojem ne postoji informacija o vlasništvu. Zbog toga, zaključuje, legalizacija u praksi traje tri mjeseca, a ne devet, kako se može čuti sa zvaničnih adresa.
"Na taj način nismo imali potpunu definiciju šta taj jedan objekat sadrži, zato što je bila vršena samo zabilježba o postojanju objekta na terenu u bruto površini i nije se moglo upisivati vlasništvo nad objektom. U tih pet mjeseci nismo imali toliki odziv stranki zato što smo bili u situaciji da odradimo elaborate, ali stranke dalje nisu ništa mogle s njim, nisu mogle ni da ga ovjere u katastar ni da upišu vlasništvo nad objektom u katastar. 5-6 mjeseci smo imali praznog hoda, prosto zbog neusklađivanja zakona", navodi Todorović.
Iz Ministarstva održivog razvoja to demantuju, odgovarajući da činjenica da Uprava za nekretnine nije vršila upis objekata sagrađenih bez građevinske dozvole u V list lista nepokretnosti nije mogla da utiče na proces legalizacije.
"Prihvatani su i prihvataju se kao potpuni zahtjevi za legalizaciju sa dokazom o zabilježbi objekta u G list lista nepokretnosti", saopšteno je MInistarstva održivog razvoja i turizma.
"Stranke takav elaborat kad predaju Sekretarijatu, on odmah bude vraćen zato što nema potpunih detalja o objektu. Naravno, to su za stranke bili dupli troškovi", dodaje Todorović.
Uz geodetske agencije, usko grlo predstavljaju i lokalni katastri, koji vrše ovjere elaborata. Prema zvaničnim podacima, podgoričkom Sekretarijatu za uređenje prostora se za legalizaciju prijavilo 1.150 vlasnika. Iako od podgoričkog katastra od srijede nismo uspjeli da dobijemo podatke koliko do sada imaju zahtjeva, više izvora nam je kazalo da je taj broj nekoliko puta veći od zvaničnog broja zahtjeva za legalizaciju, budući da 6 zaposlenih u podgoričkom katastru ne može da ovjerava elaborate istom brzinom kojom oni pristižu.
"Zato je toliki zastoj nastao i u katastru, i kod agencija...", navodi Todorović.
U Ministarstvu pak vjeruju da su se zagušenja mogla izbjeći da građani nisu čekali posljednji trenutak za prijavu.
"Jasno nam je da su neki stekli osjećaj i da se Zakon neće sprovoditi na pravi način, ali mi smo odlučni u namjeri da se sve odredbe sprovode bez izuzetka i da sistemski riješimo problem bespravne gradnje."
No, Todorović smatra da bi, ako su dodatni rok dobili katastri i sekretarijati, bilo fer izaći u susret i građanima.
"Da li produžiti rok makar za ovaj period dok je bilo usaglašavanje zakona, da li napraviti neku drugu reorganizaciju..."
Bonus video:
