Koliko ste puta u prodavnici kupili proizvod kome koje je istekao rok trajanja ili bili u situaciji da vam nakon prve šetnje nove cipele budu oštećene? Ako je suditi po reakcijama naših sugrađana, potrošači u tu zamku upadaju svakodnevno.
"Njeguški sir jebio moj omiljeni, nedavno sam kupila jedan u Lakoviću i našla sam u njemu dlaku, ali me je mrzjelo da idem. Kasnije sumi kazali da je trebalo da ga donesem", kaže u anketi TV Vijesti žena iz Podgorice.
"Malo ćete gdje naći originalnu robu, butici se snabdijevaju u italijanskim magacinima i 90 odsto nje ima grešku, zbog čega je jeftina. A naši butici su bukvalno preplavljeni takvim proizvodima"
"Malo ćete gdje naći originalnu robu, butici se snabdijevaju u italijanskim magacinima i 90 odsto nje ima grešku, zbog čega je jeftina. A naši butici su bukvalno preplavljeni takvim proizvodima".
Neke od sličnih nepravilnosti potrošači su Tržišnoj inspekciji tokom prošle godine prijavili 215 puta. Najviše primjedbi odnosilo se na nedostatke na robi, nepravilne cijene i loše usluge.
Pored prehrambenih proizvoda, najčešće su prijavljivani nekvalitetna garderoba i obuća, bijela tehnika, namještaj, ali i auto-djelovi. Prije nego što se obrate nadležnoj inspekciji, potrošači bi, prema zakonu, ovakav proizvod trebalo prvo da reklamiraju trgovcu.
Nada Đurđić, iz Tržišne inspekcije kaže da potrošač to može da učini ukoliko nije prošlo više od šest mjeseci od kupovine proizvoda, odnosno ako je usluga ostvarena u tom periodu. Da bi ostvario pravo na reklamaciju, potrošač mora da ima i račun.
Obaveza trgovca, sa druge strane, je da na vidnom mjestu istakne obavještenje o reklamaciji, te da kupca u roku od 15 dana obavijesti o tome da li je reklamacija prihvaćena.
Trgovac Dragana Vasović kaže da reklamacija ima malo. Ukoliko se i dese, slučajevi se rješavaju brzo i efikasno, dodaje. Isto navodi i trgovac Vuk Jovanović.
Pored hrane, garderobe, bijele tehnike i namještaja, potrošač može da reklamira i razne vrste usluga. Pod tim se, između ostalog, podrazumijeva i loša frizura ili šminka.
Tržišnoj inspekciji, u prošloj godini upravo je prijavljeno najviše zanatskih, zatim javnih i drugih usluga. U situaciji kada se dokaže da je prijava potrošača osnovana, što se dešava u 90 odsto slučajeva, Zakon propisuje jasnu kaznenu politiku.
"Kazne se kreću za pravno lice u iznosu od 500 eura, za odgovorno i fizičko lice 200 eura, a za preduzetnika 300 eura", kaže Nada Đurđić.
Osim Tržišnoj inspekciji, potrošači ovakve nepravilnosti mogu prijaviti i Arbitraznom odboru Privredne komore, koji postoji već četiri godine. To je zapravo alternativni put rješavanja spora, koji se najčešće završava dogovorom dvije strane.
Najviše sporova je, prema riječima Aleksandra Mitrovića iz Privredne komore, upravo i riješeno poravnanjem, odnosno dogovorom stranaka.
Tokom prošle godine, Arbitražnom odboru, međutim, stigla je samo jedna prijava. Koliko se, sa druge strane, sporova na relaciji potrošač - trgovac riješi u sudskom postupku ne zna se, jer u Osnovnom sudu nemaju te statističke podatke.
Bonus video:
