Radnici dovedeni u neravnopravni položaj: I euro puno znači

"Sve što je ispod potrošačke korpe u tom neto iznosu ne treba oporezivati", smatra Srđa Keković
3 komentar(a)
Ažurirano: 20.01.2013. 18:47h

Da jedan euro puno znači brzo će se uvjeriti dio zaposlenih. Svako ko prima bruto, recimo, 399 eura platiće porez 9%, dok će 3 posto veći porez plaćati onaj ko prima 400 eura.

"Pitanje je da li povećavanje stope, odnosno uvođenje druge stope od 12% do 400 eura je ustavnopravno uopšte moguće. Zašto? Jer dovodite u nejednak ustavno pravni položaj građane CG. Dakle, elementarni pravni princip jednakosti građana pred zakonom je doveden u pitanje", kaže za TV Vijesti profesor Đorđe Blažić.

Ekonomisti iz Ministarstva finansija ipak misle drugačije.

Tako će umjesto da se veći porez obračunava samo na ono što prelazi osnovnu granicu, namet plaćati na pun iznos svake plate veće od 400 eura. Kada je granica postavljena na tako nisku zaradu, radnicima su ovakve dileme samo forma.

"Sve što je ispod potrošačke korpe u tom neto iznosu ne treba oporezivati", smatra Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata.

Iako će ovo povećanje poreza pogoditi radnike, ni poslodavci nisu zadovoljni. Oni se pitaju šta je sljedeće.

"Ako bi povećanje PDVa za 2% dovelo do neke veće sabilnosti budžeta i da se na tome stane bez povećanja drugih poreza i uvođenja novih, možda bi to i po privredu i građane bilo bolje, ovako imamo povećanje poreza na dohodak i samo iščekujemo šta će se sve to dalje dešavati", kaže Suzana Radulović iz Unije poslodavaca.

Međutim, glavni je problem kako smo se uopšte našli u ovoj situaciji.

"Imali smo situaciju nekontrolisanog zaduživanja države da bi i prebacivanja tereta dugova koje je uzimala Vlada, doduše ne znam kako ih je uzimala. Koliko ja znam parlament nikada nije donio ni jednu odluku...", akže Blažić.

I pored toga sto se teret tog duga sada prebacuje na radnike, Savez sindikata se još uzda u Vladu.

"Pred Vladu CG stoje mnogi mehanizmi ili povlačenje tog zakona iz procedure ili amandmanskog djelovanja na zakon. Ostaje da se vidi hoće li se Vlada odazvati našem pozivu", smatra Zoran Masoničić iz Saveza sindikata.

S druge strane, Unija sindikata poziva u pomoć poslanike, da ne usvoje zakon. Profesor Blažić ne dijeli njihov optimizam.

"Više je notorna činjenica da su to dizači ruku u parlamentu, oni će naravno da izglasaju onog kog Vlada predloži."

A ukoliko se upravo to i desi u Skupštini, očekuje nas vrelo sindikalno proljeće.

Keković smatra da može doći do socijalnih tenzija koje mogu da eskaliraju.

"Dokle postoji granica trpljivosti ovog naroda da država zbog svojih promašaja zavlači ruke u džepove poreskih obveznika?", pita se Blažić.

Države, inače, to rijetko čine jer i za posto veći nameti izazivaju velike nemire, bar u demokratskim zemljama.

Galerija

Bonus video: