Visokoškolci hoće da rade u Podgorici i javnoj upravi, na obuku i u ANB

Volja mladih da se zaposle kod države ustvari je ostatak razmišljanja iz prošlih vremena, ali i strah od ekonomske krize
188 pregleda 13 komentar(a)
Ažurirano: 10.01.2013. 21:18h

Ukupno 3.926 crnogorskih visokoškolaca počeće od 15. januara devetomjesečnu praksu u sklopu vladinog programa “Stručno osposobljavanje lica sa stečenim visokim obrazovanjem”. Kako je saopšteno iz Vlade, sa praksom će početi čak 93 odsto od prijavljenog broja studenata.

„Učinjeni su dodatni napori na prevazilaženju neusaglašenosti između oglašenih potreba poslodavaca i želja korisnika i, nakon drugog kruga realizacije Programa, dodijeljeni poslodavci za dodatnih 499 korisnika, na osnovu njihovog prebivališta, uspjeha na osnovnim studijama i raspoloživih slobodnih mjesta za stručno osposobljavanje“, saopšteno je iz vladinog Biroa za odnose sa javnošću.

TV Vijesti, Saša Palibrk

Ipak, zbog neusaglašenosti u pogledu regiona gdje je oglašeno slobodno mjesto i želja kandidata, kao i slabe potražnje za određenim obrazovnim profilima, bez željenog poslodavca ostalo je 290 visokoškolca. Iz Vlade obećavaju da će se i za njih naći mjesto jer će svi zainteresovani poslodavci u Crnoj Gori imati priliku da putem portala eUprave do 20. januara oglase potrebu za obrazovnim profilima kandidata kojima do sada nijesu dodijeljeni poslodavci.

Lista sa obrazovnim profilima preostalih kandidata biće objavljena na portalu eUprava, čime će i oni dobiti još jednu priliku da obave stručno osposobljavanje u okviru Programa.

Veliki broj kandidata sa sjevera i primorja, prema riječima Mubere Kurpejović pomoćnice ministra prosvjete, aplicirao je samo za mjesto u Podgorici, tako da na kraju Programa postoji 1.500 slobodnih mjesta, ali u opštinama koje su na sjeveru ili primorju, te 282 kandidata koja su neuparena.

Studenti su se u toku ovog Projekta najčešće odlučivali za rad u državnim organima i agencijama, dok su među manje ili više poznatim kompanijama i poslodavcima vladajuće DPS i SDP.

Veliki broj kandidata smatra državu za idealnog poslodavca, dok ih rad kod privatnika manje interesuje i to, kako tvrde iz Unije poslodavaca, na njihovu štetu.

"Rad u privatnom sektoru mlade ljude može da na neki način opremi nekim praktičnim znanjima i da im omogući da steknu uvid u to kakvi su problemi tog realnog sektora", kaže Ana Maraš iz Unije poslodavaca.

Među poslodavcima je i Agencija za nacionalnu bezbjednost, gdje će stažirati uglavnom studenti prava i ekonomije, njih trinaestoro. Riječ je o Aleksandri Milović, Hani Kažanegra, Naziri Pačariz i Nikoli Lakočeviću koji će praksu obavljati u sjedištu ANB-a.

Osim njih, praksu u kancelarijama ove agencije u južnoj regiji obavljaće Andrijana Matejić, Igor Jovović, Misin Šarovović, Nikola Krivokapić i Sanid Zekić, dok će u sjevernoj regiji raditi Milinko Rovčanin, Vanja Popović i Anto Stanišić.

Vjerovanje da je posao u javnoj upravi sigurniji

Poslodavci smatraju da je čitav projekat možda trebalo drugačije koncipirati i da u sličnimprogramima više pažnje trebalo usmjeriti na privatni sektor, jer je privredi potrebnija podrška u smislu zapošljavanja novih ljudi, prije nego državnoj administraciji.

U Ministarstvu prosvjete kažu da su poslodavcima dali jednake šanse, ali da poslodavci nisu dali jednake šanse projektu.

Kurpejović smatra da je jedan od mogućih razloga što se za Program nije prijavilo dovoljno poslodavaca iz privatnog sektora to što neki od njih nisu vjerovali u realizaciju projekta, zbog čega se mogao steću utisak da je više slobodnih radnih mjesta bilo u javnoj upravi nego kod privatnika.

Ono u čemu su se i predstavnici države i privatnog sektora saglasili jeste da kod mladih postoji ogromna volja mladih da se zaposle kod države u stvari ostatak razmišljanja iz prošlih vremena, ali i strah od ekonomske krize.

Studenti će u toku devet mjeseci, koliko traje njihovo stručno osposobljavanje, primati 50 odsto od prosječne zarade u našoj zemlji (240 eura). Oni će, nakon devet mjeseci prakse, koja će se računati kao 12 mjeseci radnog iskustva, osim sticanja praktičnih znanja steći i uslov za polaganje stručnog ispita, uz napomenu da to ne važi kada je riječ o polaganju ispita za rad u sudu, državnom tužilaštvu, advokaturi, kod javnog izvršitelja ili notara.

Dvoje kod Đukanovića

Sa Biroa pravo u kabinet premijera Mila Đukanovića doći će dvoje studenata - Nađa Bobičić sa studijskog programa Politikologija i Andrej Nedović sa Ekonomskog fakulteta.

Program stručnog osposobljavanja, koji nije zamjena za pripravnički staž, počeo je 15. oktobra, a u prvom krugu realizacije Programa stručnog osposobljavanja koji je završen 6. decembra, 2.592 visokoškolca su uspješno izabrali poslodavace kod kojih će obaviti stručnu praksu. U drugom krugu, završenom 20. decembra prošle godine, još 835 studenata dobilo je poslodavce.

Pravo na učešće u ovom programu imali su svi crnogorski studenti koji su završili osnovne studije i koji su bili na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Program će, kako je planirano, omogućiti svim visokoškolcima bez radnog iskustva da se tokom prakse obuče za samostalno obavljanje posla u svojoj struci. Za potrebe realizacije ovog programa Vlada će u tekućoj godini obezbijediti oko 10 miliona eura.

Galerija

Bonus video: