Iako je, prema zvaničnoj statistici, u trećem kvartalu 2012. godine, uprkos rastu cijene, rasla i prodaja stanova u novogradnji, za mnoge je ovo važno životno pitanje i dalje nerješivo. Samo u Podgorici, prema prošlogodišnjem popisu, ima blizu 13 hiljada praznih stanova. Ipak, slab životni standard, nepovoljni krediti i jake cijene kvadrata razlozi su zbog kojih mnogi, sa prosječnim primanjem, godinama žive podstanarski. Oni pozivaju državu i opštine da povuku određene poteze i tako im pomognu.
Na polovini svog radnog vijeka inženjer Miodrag Bakrač živi kao podstanar. Pošto je tako godinama, do sada je za kiriju izdvojio značajnu sumu. I on i supruga su visokoobrazovani, oboje su zaposleni i spadaju u grupu onih sa prosječnim primanjima.
Bakrač
"Imamo jedno dijete. Podstanar sam već 14 godina, i za to sam izdvojio negdje oko 25 hiljada eura", kaže on.
Miodrag je jedan od mnogih koji ne uspijava da riješi ovo važno životno pitanje. Iako u Podgorici ima skoro 13.000 praznih stanova, za njega je jedan i dalje nedostupan.
Supruga i on pokušavali su preko projekta 1000 plus, a kako na taj način nijesu mogli da dođu do stana, na redovne stambene kredite i ne pomišljaju.
"Smatram da su kamate izuzetno nepovoljne u odnosu na prosječna primanja građana u Crnoj Gori, a sa druge strane i kvalitet objekata je veoma diskutabilan, dodatno minimalna cijena je hiljadu eura - izuzetno visoka u odnosu na kvalitet koji nude".
Iz ugla investitora i bankara to, međutim, izgleda drugačije. Zbog toga će sadašnje cijene potrajati.
TV Vijesti
"50 kvadrata kod nas košta 55 hiljada eura, sa PDV-om to je neka krajnja cijena. Prostora za smanjenje cijena nemamo, mi u svjesni gubitak nećemo ići, možemo samo da dođemo u situaciju da 2013. smanjimo našu proizvodnju", kaže Blagota Radović iz jedne građevinske kompanije.
Bankar Samir Bibezić smatra da na kraći rok neće biti značajnijih pomjeranja kamatnih stopa, ali da je dugoročno gledano realno očekivati da i na aktivi i na pasivi kamatne stope idu na dolje odnosno dozive pad.
Bibezić: U 2012. kredita je za oko 15 odsto više neko u 2011.
No, i sa postojećim, bankari su zadovoljni inretesovanjem građana za stambene kredite.
"Imamo oko 15 odsto više i broja kredita i iznosa kredita u ovoj godini u odnosu na prošlu", kaže Bibezić.
"Trebalo bi da svi državni organi, kako državni tako i lokalni, privatne firme i druga pravna lica da svojim ljudima rješavaju stambeno pitanje, da lokaciju obezbjeđuju lokalne samouprave i država, a komunalije kasnije građani na neki način da plaćaju lokalnim samoupravama za taj kvadrat stana
"Kroz stambene kredite ili djelimično stambene kredite imamo procenat od nekih 35 odsto, što znači da još uvijek preovladavaju kupci koji imaju sopstvena sredstva", kaže Radović.
Miodrag Bakrač nema sredstva, ali ima predlog.
"Trebalo bi da svi državni organi, kako državni tako i lokalni, privatne firme i druga pravna lica da svojim ljudima rješavaju stambeno pitanje, da lokaciju obezbjeđuju lokalne samouprave i država, a komunalije kasnije građani na neki način da plaćaju lokalnim samoupravama za taj kvadrat stana".
Mnoge kvadrate, ipak, trenutno niko ne plaća, jer veliki broj stanova i dalje je prazan.
Galerija
Bonus video:
