Nakon što je novi predsjednik Milo Đukanović, prije desetak dana, tokom svoje inauguracije, najavio rješavanje crkvenog pitanja u Crnoj Gori, ocjenjujući kako su kontroverze u toj oblasti najopasniji faktor destrukcije u procesu snaženja crnogorskog identiteta, krenula je i priča o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. U CPC kažu kako su im nadležni najavili razgovore o Nacrtu tog akta, koji je, tvrde, u proceduri.
"To je isti onaj zakon iz 2015. godine koji je bio usao u proceduru i iz nekih, vjerovatno političkih, razloga je bio povučen", kazao je Stevo Vučinić (CPC).
Mitropolija crnogorska-primorska Srpske pravoslavne crkve nije kontaktirana niti je učestvovala u razgovoru sa vlastima o novom Nacrtu zakona
"Prema tim medijskjim najavama možemo neveselo da zaključimo da država nije odmakla u principu od onog Predloga koji smo imali prije par godina i koji su sa negodovanjem dočekale i pravoslavna crkva i rimokatolička i islamska vjerska zajednica u Crnoj Gori", navodi Gojko Perović.
Ono što je za Mitropoliju neprihvatljivo, za CPC je ključno, a to je da se, kako ističu, reguliše imovinsko pitanje, odnosno da svi hramovi, sagrađeni iz javnih prihoda ili zajedničkim zalaganjem građana do 1. decembra 1918. godine, budu državna svojina.
"Dakle, sva nezakonito prepisana imovina površine 12 kvadratnih kilometara i više desetina crkava, i polovina manastira, prepisanih nezakonito na Beogradsku patrijaršiju, kao i jedan član koji reguliše da se svaka crkva i vjerska zajednica mora u trenutku donošenja tog zakona ponovo registrovati", kaže Vučinić.
"Što se tiče imovine do 1918. to kipti od proizvoljnosti, od jednog sirovog nacionalizma i od nečega što je svakako suprotno principima demokratske i sekularne drzave. Do danas, nikakakv pozitivno pravni akt države Crne Gore ne traži registraciju crkve pred institucijama ove države i kome je to palo na pamet u Ministarstvu policije ili već ne znam kome, taj neka pogleda na čemu zasniva svoj zahtjev, mi smo dobro proučili zakone", dodaje Perović.
Ima još pitanja u vezi kojih su mišljenja suprotstavljena.
#Pitanje rasprostiranja kompetencija vjerskih zajednica, dakle vjerske zajednice registovane u Crnoj Gori mogu imati kompetencije samo unutar Crne Gore, ne mogu s preklapati van državnih granica", smatra Vučinić.
"Država ovim novim zakonom pokušava da svede crkvu, njenu administrativnu funkcionalnost i njenu nadležnost na granice CG, što nije slučaj ni sa jednom pravoslavnom crkvom u svijetu", navodi Perović.
I dok u CPC očekuju novi zakon uskoro, iz Mitropolije crnogorsko-primorske poručuju da će, ako nadležni ne budu imali sluha za ovo pitanje, pronaći način da ga predstave okruženju i međunarodnoj zajednici.
Bonus video:
