Predlog dopuna Zakona o sudskom savjetu, koji je Vlada juče utvrdila i kojim bi se članovima Sudskog savjeta omogućilo da nastave da vrše tu dužnost do proglašenja novog sastava, je neustavan.
To je za Televiziju Vijesti ocijenio pravnik i advokat Dragan Šoć.
I dok Šoć vjeruje da bi se time mogao trasirati put za donošenje sličnih odluka i u budućnosti, u civilnom sektoru podsjećaju da ovo nije prvi Vladin predlog čija se usklađenost sa Ustavom dovodi u pitanje.
Oni vjeruju da se rješenje krize krije u političkom dijalogu, za koji su odgovorni i vlast i opozicija.
Iako se Vlada prilikom predstavljanja Predloga dopuna Zakona o Sudskom savjetu pozivala na Ustav i međunarodnu pravnu praksu, upravo najviši pravni akt ne dozvoljava da se produži mandat članovima Sudskog savjeta, kategoričan je Šoć.
"U konkretnom slučaju nema nikakve pravne praznine jer je Ustav to pitanje potpuno pravno riješio. Dakle, nemam dileme, a mislim da je neće imati ni ljudi od struke – predlog zakona je neustavan, i on jedno loše ustavno rješenje pokušava da prevaziđe tako što će to uraditi na još gori način", istakao je Šoć.
Zbog toga je, vjeruje on, važno mišljenje Ustavnog suda.
U civilnom sektoru pak podsjećaju da ovo nije prva neustavna odredba koju je Vlada predložila.
"Ustavni sud bi trebalo da djeluje maksimalno brzo u ovom slučaju, i to u pravcu da zaštiti Ustav jer stavljanje tog zakona u funkciju znači da će praktično jedno tijelo, koje gubi svoj ustavni legitimitet istekom mandata, nastaviti da radi i da proizvodi određene pravne posljedice koje će sve biti u sjenci neustavnosti", kazao je Šoć.
"Prilikom koncipiranja upravo tih zakona ne prilazi adekvatnoj analizi njihove održivosti, ne konsultuje se nepristrasna stručna javnost, već u najvećem broju slučajeva imamo konsultacije sa partijskom javnošću. To je ono što izaziva ovakve posljedice", rekla je Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje (CGO)
Rješenje vide u političkom dijalogu, jer, kako kažu, moramo da odlučimo hoćemo li da živimo po pravilima Ustava ili improvizacije. Zbog toga je odgovornost i na opoziciji.
"Jer, ne zaboravite, i opozicija je glasala za ovakvo rješenje. A onda da se odmah pristupi jednom političkom dogovoru koji bi išao u pravcu ustavnih izmjena, da se otklone sva ona rješenja iz Ustava – ovo je samo prvo koje čeka, sljedeće je vrhovni državni tužilac, pa će iza toga biti sudije Ustavnog suda – znači, sva rješenja koja su ugrađena u Ustav i koja otvaraju prostor za blokadu funkcionisanja sistema", objasnio je Šoć.
"Ono što svakako treba da bude lekcija i vlasti i opoziciji jeste da se ubuduće prilikom kreiranja bilo kakvog zakonskog teksta, u krajnjem i Ustava Crne Gore, međunarodne norme na koje se sada Vlada poziva moraju biti reper kako ne bismo došli u možemo slobodno reći jednu vrstu eksperimenta", rekla je Milaš.
Istovremeno, vjeruje Šoć, primjena predloženih dopuna Zakona o Sudskom savjetu mogla bi inspirisati primjenu loše prakse i u budućnosti.
"Onda više nemate vladavinu prava, nego imate vladavinu samovolje, znači da vlast može da radi šta hoće i da nijedan građanin ni u šta više nije siguran, i šta može biti stavljeno pod znak pitanja – možda život, možda imovina, možda sloboda, bilo koji princip", kazao je Šoć.
Rok za prijavu na javni poziv za izbor četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika istekao je 24. maja, a prijavilo se 14 kandidata. Aktuelnim članovima mandat ističe 2. jula, do kada bi vladajuća koalicija za formiranje novog Savjeta morala da obezbijedi dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Bonus video:
