U Ministarstvu prosvjete tvrde da velika razlika u ponudi i tražnji pravnika, u posljednje 4 godine, nije rezultat pogrešnog načina rada Vlade.
Problem je navodno u ogromnom broju stranih diploma koje se nostrifikuju .
"Svake godine Ministarstvu prosvjete za priznavanje inostrano-obrazovne isprave odnosno diplome podnese se između dvije i dvije i po hiljade zahtjeva, od čega je svakako najviše iz regiona, ali isto tako posljednjih nekoliko godina imamo sve veći broj zahtjev i van regiona – Rusija, Turska, Italija”, kazala je Mubera Kurpejović, direktorica Direktorata za visoko obrazovanje.
Kurpejović kaže da je država, kroz nova rješenja o licenciranju, na neki način ograničila broj studenata na nekim programima ali da Vlada ne može ograničiti broj studenata koji će fakultete završiti u inostranstvu.
“Iako vi imate smjernice i znate da, u skladu sa potrebama tržišta rada možda određenih kvalifikacija ne treba u tom broju u kojem naši ljudi završavaju u inostranstvu, ali vi ne možete ograničiti ni želje mladih ljudi da završe studije i sa tom kvalifikacijom se sjutra prijave na Zavod za zapošljavanje”, kazala je Kurpejović.
Postojeće mjere su ipak nedovoljne da riješe more problema u vezi sa hiperprodukcijom određenih diploma i u konkretnom slučaju zapošljavanjem pravnika.
Svedoče o tome i razgovori sa studentima.
Mirko Stojkanović koji Pravo studira na državnom univrrzitetu, vjeruje da danas u Crnoj Gori, ko god ima novac, može dobiti i diplomu.
Siguran je da su studije prava na Univerzitetu Crne Gore kvalitetnije, ali i da kolege sa nekih privatnih fakulteta imaju prednost pri zapošljavanju.
“Ubjeđen da prednost imaju oni koji su završili fakultete čiji su vlasnici u vrhovima državnih uprava...Na taj način mi uništavamo naše obrazovanje koje je već na samom dnu", kazao je Stojkanović.
S druge strane, Ivana se plaši da će joj predrasude o privatnom fakultetu otežati zaposlenje.
"Ta diploma Državnog se više vrednuje, ako ništa drugo na prvi mah, što me nije spriječilo da nastavim dalje i da nastavim obrazovanje na privatnom fakultetu", kazala je Ivana Nikolić, koja pravo studira na Univerzitetu Mediteran.
Država je već prepoznala probleme u kvalitetu znanja, naročito nedostak praktičnog znanja, važnog i za dobijanje posla, pa su Fakulteti, prema izmijenjenom Zakonu o visokom obrazovanju, obavezani na 25 odsto praktične nastave.
Dekan državnog Pravnog fakulteta najavljuje da će od sljedeće studijske godine studenti ovog fakulteta imati najsavremeniju sudnicu u regionu.
“Gdje će studenti biti u mogućnosti da prate suđenja, ne simulirana nego prava suđenja, iz prve ruke dobijaju praktične informacije, do najsavremenije biblioteke i forenzične laboratorije", kazao je Velimir Rakočević, dekan Pravnog Fakulteta na UCG
I sa privatnog fakulteta poručuju da su njihovi studenti, nakon sticanja diplome, spremni za tržište rada.
“Imamo predmet tehniku pisanja podnesaka, redovno organizujemo za studente treće godine praksu, upravo sada se naši studenti treće godine nalaze na praksi kod advokata koja će trajati dva mjeseca”, kazao je Miloš Vukčević dekan na Univerzitetu Mediteran.
Konkurencija na polju visokog obrazovanja je poželjna, a stalno unapređivanje studija neophodno. Broj nezaposlenih pravnika u Crnoj Gori međutim govori da je potrebno osmisliti strategiju koja ce taj problem valjano riješiti.
Nje za sada nema ni na vidiku.
Bonus video:
