Zbog predsjedničkih izbora u aprilu, od narednog ponedjeljka u Crnoj Gori boraviće šesnaest dugoročnih posmatrača i eksperata OEBS-a, dok će na dan izbora biti raspoređeno stotinu kratkoročnih posmatrača.
Kancelarija OEBS-a sa radom zvanično je počela danas, a u narednih 40 dana kažu da će imati pune ruke posla.
„Naši posmatrači, pratiće upis kandidata, aktivnosti kampanje, rad izborne administracije i državnih organa, rješavanja spornih situacija, ali i aktvnost medija. Tokom izbornog dana posmatrači će pratiti otvaranje biračkih mjesta, tok glasanja, prebrojavanje listića i tabelarni prikaz rezultata glasanja”, kazala je Tana de Zulueta, šefica posmatračke misije OEBS-a.
Ovo su šesti izbori od nezavisnosti koje će nadgledati OEBS-ovi posmatrači. Nakon posljednjih parlamentarnih izbora, uz ocjenu da su održani u fer i demokratskom okruženju, OEBS je imao više preporuka koje bi trebalo da unaprijede izborno zakonodavstvo. Neke od njih su usvojene, ključne nijesu, jer nije bilo potrebne parlamentarne većine.
“Danas smo tek otvorili misiju i pratićemo kako će sve to da utiče na izborni proces i sve ćemo objaviti u preliminarnom izvještaju”, kazao je Vladimir Misev iz ODIHR-a, odgovarajući na pitanje da li će to uticati na regularnost izbora.
Za razliku od OEBS-a, domaće nevladine organizacije koje godinama prate izborne procese, smatraju da već sada ima dovoljno toga što bi trebalo preispitati – za početak validnost potpisa za isticanje predsjedničke kandidature. Iz Centra za demokratsku tranziciju traže od Državne izborne komisije da im dozvoli uvid u dosada prikupljene potpise. Odgovor još nijesu dobili.
„Mi smo u prethodnom izbornom ciklusu primjetili, da je makar nekoliko lista predalo vrlo problematične poptise, gdje vi nemorate da budete grafolog, nego možete golim okom vidjeti da se radi o beskrajnom spisku imena ispisanih istim rukopisom.. Kako ništa nije urađeno u toku prošlih izbora, ovoga puta smo odlučili da mi probamo da iniciramo tu provjeru", ističe Milica Kovačević iz CDT-a.
Za predsjedničke izbore potrebna je podrška od skoro osam hiljada poptisa, što je, kako kaže Kovačević, veliki broj i za veće zemlje
„Svako ko je radio nešto na terenu zna koliko je osam hiljada ljudi, da je to vrlo teško dostižna cifra za sve, osim najvećih i najorganizovanijih partija", dodaje Kovačević.
Sličnu inicijativu ranije je imao MANS, uz ocjenu da je situacija krajnje zabrinjavajuća, jer DIK ne provjerava autentičnost potpisa.
Kandidatura za predsjednika do sada je potvrđena predsjedniku Stranke pravde i pomirenja u Crnoj Gori Hazbiji Kalaču i privredniku Vasiliju Miličkoviću. Na pitanje da li bi dozvolio uvid u potpise za svoju kandidaturu, Miličković odgovara potvrdno.
„A tu vam ne mogu pomoći. Bih rado, ali vam ne mogu. Znate zašto - oni su u DIK-u. Da ste me pitali prije nego što sam predao, vjerujte ja bih vam to fotokopirao i dao“, kazao je on.
Predsjedničke kandidature do sada su najavili: u ime SDP poslanica Draginja Vuksanović, predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić, profesor Đorđije Blažić i fizičar Dragan Hajduković.
Bonus video:
