Nakon višemjesčnog rada u akvaponijskom plasteniku Tijana Mašnić se uvjerila da plodno zemljište i navodnjavanje velikim količinama vode nisu jedini preduslovi za uspješnu berbu.
"Zanimljivo jeste, drugačije jeste, ali u suštini i ovo je sadnja i proizvodnja. Prva sadnja nam je bila salata, a sad sadimo peršun, grašak, rukolu", kazala je za TV Vijesti Tijana Mašnić, učesnica projekta.
Inovativna metoda podrazumijeva uzgoj ribe, gdje se voda iz ribnjaka filtrira kroz biljke koje smještene u posebnim bazenima kupe sve hranljive sastojke i vraćaju ribama čistu vodu.
U plasteniku su zaposlene tri osobe sa invaliditetom sa nikšićkog biroa rada, a iza projekta stoji Eparhija budimljansko-nikšićka.
"Ovakav način proizvodnje ukida mnoge nedostatke intenzivne poljoprivrede. Prinosi su i do 10 puta veći po jedinici uzgojne površine, voda se utroši do 10 puta manje dok je rad u proizvodnji upola lakši", navodi Konstantin Dojić iz Eparhije budimljansko-nikšićke.
Dojić kaže da u akvaponiji nije moguće koristiti hemijska sredstva, pa je zdrava i ekološki prihvatljiva. U Eparhije čiji je pilot projekat „Artos- prilika svima“ finansirala Evropska unija, takodje ne kriju da su za prosječan plastenik u početku potrebna velika ulaganja, ali da su iza njih već dvije berbe i da su na dobrom putu da razrade posao.
"Treba da služi finansiranju narodnih kuhinja. Narodne kuhinje su prilično veliki trošak. U obrazovnom sistemu Crne Gore ravijena je kvalifijkacija proizvođača u akvaponiji, što nas stavlja među prve zemlje Evrope sa ovim obrazovnim profilom."
Podršku uspostavljanju akvaponije u naselju Mušovina kraj rijeke Mrkošnice pružili su Ministarstva poljoprivrede, ljudskih i manjinskih prava i rada i socijalnog staranja.
Bonus video:
