Tri broda, italijansko-ruske kompanije “Eni i Novatek”, koja bi u crnogorskim teritorijanim vodama trebalo da istražuju ima li nafte i gasa, u Bar stižu naredne sedmice.
Planirano je da istraživanje, koje će ih koštati oko šest miliona eura, sprovedu na nekih 10 do 15 nautičkih milja od Ulcinja i Bara, i to ispaljivanjem vodenih topova.
I dok koncesionar i država tvrde da je rizik ovog istraživanja, po ekologiju i seizmičku stabilnost minimalan, a moguća dobit velika , ekolozi ali i stanovnici Ulcinja misle da će posljedice po morski svijet i turizam biti katastrofalne.
Brod Polar Empres, u pratnji dva manja, krajem naredne sedmice trebalo bi da uplovi u crnogorske teritorijalne vode, i pokuša da riješi vjekovnu dilemu, da li u našem moru ima nafte I gasa.
Koncesionar, italijansko-ruska kompanija “Eni i Novatek” planira prvo da sprovede seizmička snimanja sa pratećim pripremnim ispitivanjima. Ovaj poduhvat koštaće ga šest miliona eura.
"Trenutno 3D seizmičko istraživanje koje će da se desi u narednih desetak dana, ima za cilj da locira mjesta gdje će da bude bušena prva istražna bušotina. Nakon, što se prva istražana buštoina izbuši, računamo krajem 2019 godine, ili početkom 2020, koncesionari će nakon dobijenih podataka, moći da vide da li tu ima prostora za komercijalna nalazišta nafte I gasa, ili nema", kazala je Jelena Savković iz Uprave za ugljovodonike.
Crnogorski ekolozi, oštro se protive namjeri države da krene u istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, jer bi, kako smatraju, to ugrozilo kompletan eko sistem mora. Podsjećaju vlast I da se to kosi sa Ustavom, po kome je Crna Gora ekološka država.
"Prosto je neshvatljivo da tražimo istraživanje jednog resursa, kao što je more, koje nam je u svakoj stragetiji kao jedna od važnih karika našeg razvoja. Tako da smatramo da je to apsolutno neprihvatljivo. Vlada je ovu odluku donijile mimo znanja njenih građana", kazala je Zenepa Lika (SOS za Montenegro)
Ekolozi su juče izveli protestni marš od Ulcinja do Igala, kako bi upozorili javnost na moguće posljedice istraživanja ugljovodonika u moru u akvatoriju najjužnijih gradova. Njihovu zabirnutist dijele i građani Ulcinja .
"Grad je pokrenuo jednu incijativu da je protiv toga, i ja sam zajedno sa njima, i biću odlučan do kraja. Jer kao što vidite i sami, oće da nam upropaste i ovo malo turizma. A ovi ljudi žive od toga, još ako nam izbije kakav mazut ili nafta, onda je sve pošlo dođavola", rekao je Amir Ruselbegović.
"To je bruka. Ja se bavim evo 50 godina podvodnim ribolovom, mrežama, ribom, i mislim da ovo nije dobro. Neće donijeti ništa dobro", kazao je Bahri Kahari.
"To je katastrofa za Ulcinj, još nam je samo to falilo", poručio je Kenan Kurtović.
Država, kao I koncesionar, tvrde da je rizik po ekologiju minimalan.
"Prije ovog 3D istraživanja, urađen je opsežni elaborat o uticaju na životnu sredinu, koji je usvojen od strane Agencije za zaštitu životne sredine, I sam tim bio je preduslov za ova istraživanja. I nama je veoma važna životna sredina, zapravo nam je primarna , jer svi mi živimo ovdje, podižemo porodice, pa je to I naš prioritet, prije svih aktivnosti I svega ostalog", poručila je Savković.
Ukoliko se utvrdi postojanje crnog zlata u našem podmorju, prihod od 62 do 68 odsto pripašće Crnoj Gori, I taj dio je regulisan zakonom, a ne ugovorm, ističu u Upravi.
"Crna Gora od istražnih aktivnosti prihodovaće po osnovu tri prihoda: to je prihod na površinu , prihod na izvađenu naftu I gas I porez koji iznosi 54 odsto. Prije nego se krene u svu potencijalnu proizvodnju, Crna Gora već ostvaruje prihod od nakanade za površinu, I od 2016, kada je potpisan prvi ugovor o koncesiji , Crna Gora je prihodovala nešto više od milion eura", rekla je Savković.
Iz Uprave za ugljovodonike, osvrnuli su se i na tvrdnje NVO sektora, o navodno povećanom seizmičkom riziku od proizvedenih akustičnih talasa. Tvrde da ne postoji takav rizik i podsjećaju, da ovo nije prvi put da se rade seizmička istraživanja u crnogorskom podmorju, jer su neka već obavljena početkom i krajem 80-ih godina prošlog vijeka.
Bonus video:
