Strategijom Evropske unije (EU) “Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačan angažman EU na Zapadnom Balkanu” potvrđena je evropska budućnost regiona kao geostrateško ulaganje u snažnu i ujedinjenu Evropu, zasnovanu na zajedničkim vrjednostima.
To su za portal European Western Balkans (EWB) ocijenili ministri iz Bosne i Hercegovine (BiH), Letonije, Bugarske, Austrije, Slovačke, Češke, Crne Gore i Srbije.
Ministar inostranih poslova BiH, Igor Crnadak, kazao je da je Strategijom jasno rečeno da je Zapadni Balkan dio Evrope, i da je naglašena otvorena perspektiva članstva u EU za sve zemlje region na osnovu pojedinačnih zasluga.
On je ocijenio da je “vjerodostojna perspektiva pristupanja EU ključni pokretač transformacija u regionu, posebno u smislu jačanja pomirenja i napretka regiona”.
„Regionalni pristup i podrška Evropske komisije regionalnoj saradnji daje prostora za optimizam, posebno imajući u vidu činjenicu da je Komisija opredijeljena da nastavi da podržava razvoj ekonomske integracije unutar regiona, te obezbeđivanju regionalne kohezije“, smatra Crnadak.
Upitan da li smatra da je 2025. godina realističan rok za eventualni prijem Srbije i Crne Gore u Uniju, kako je naznačeno u Strategiji, šef diplomatije BiH navodi da “iako Strategija pojašnjava korake koje moraju da preduzmu dvije države na putu ka EU kako bi proces njihovog pristupanja bio završen do 2025. godine, ističe se i da druge zemlje mogu sustići Srbiju i Crnu Goru, zavisno od zasluga svake ponaosob”.
„Mada je za zemlje koje su već otvorile pregovore i „odmakle“ u procesu pristupanja EU, Crnu Goru i Srbiju, navedena vremenska perspektiva za punopravno članstvo do 2025. godine, Strategija nije dala rokove “, rekao je Crnadak.
On je poručio da se BiH raduje napretku susjednih zemalja na putu ka punopravnom članstvu u EU i da je u potpunosti opredijeljena za regionalnu saradnju Zapadnog Balkana.
Ministar spoljnih poslova Letonije Edgars Rinkevičs naveo je da sa tačke gledišta Letonije, Strategija predstavlja blagovremeni i pozitivan signal za Zapadni Balkan jer potvrđuje jasnu i snažnu podršku EU za njihovu evropsku perspektivu.
„Zajednička budućnost sa državama Zapadnog Balkana u snažnoj i ujedinjenoj Evropi, baziranoj na zajedničkim vrijednostima, u našem je sopstvenom interesu. Vrata EU ostaju otvorena. EU ostaje spremna da podrži proces preobražaja regiona “, poručio je Rinkevičs.
On je rekao da Strategija ukazuje na konkretne korake koje treba preduzeti kako bi se zajedničkim naporima i posvećenošću mogao ubrzati proces evropske integracije.
Rinkevičs je podsjetio da je 2025. godina “indikativni vremenski okvir za članstvo onih kandidata koji ispune kriterijume o pristupanju EU”.
“Potrebno je da države Zapadnog Balkana ostvare konkretne rezultate u ispunjavanju nužnih uslova da bi napredovali na evropskom putu. Srbija ima šansu da ostvari takav cilj i ohrabrujemo je da se fokusira na sprovođenje reformi i ostvarivanje standarda potrebnih da bi se napredovalo na putu ka EU”, zaključio je šef letonske diplomatije.
Iz Ministarstva spoljnih poslova Slovačke su pozdravili objavljivanje Strategije i naveli da se proširenje EU temelji na nizu kriterijuma koje države kandidati za članstvo moraju da ispune.
Imajući to u vidu, kako su dodali, proširenje predstavlja stratešku investiciju u bezbjednu, stabilnu i ujedinjenu EU, baziranu na zajedničkim vrijednostima.
“Uvjereni smo da Strategija predstavlja konkretne podstreke da države kandidati i potencijalni kandidati za članstvo djelotvornije sprovedu neophodne reforme, kao i da intenziviraju napore kako bi prevazišli i regionalne i bilateralne izazove“, navode u ministarstvu koje predvodi Miroslav Lajčak.
Ističu da Slovačka podržava vremenski horizont (2025. godinu), koji je dat državama kandidatima da ispune kriterijume potrebne za članstvo u Uniji.
Nedavno je ministarka spoljnih poslova Bugarske, Ekaterina Zaharieva, povodom objavljivanja Strategije ocijenila da politički lideri i građani sa Zapadnog Balkana sada imaju važan zadatak da prevaziđu prepreke i izgrade most ka svojoj uspješnoj budućnosti, koja je u EU.
“Ne postoji druga alternativa. Ovo je budućnost Unije, jer bez Zapadnog Balkana naš zajednički projekat neće biti u potpunosti celovit, a Evropa neće biti kontinent koji je dovoljno stabilan i bezbedan”, navela je ona.
Trajna ekonomska i politička stabilnost i zagarantovan demokratski razvoj država regiona, prema riječima Zaharieve, predstavljaju dugoročne ciljeve koje su EU zacrtali.
“Vjerujem da je to cilj i balkanskih političkih lidera. Bugarska investira u bezbjednu, prosperitetnu, održivu Evropu, sa socijalnom pravdom. Zato je evropska perspektiva Zapadnog Balkana ne samo glavni prioritet bugarskog predsjedavanja Savjetom EU, već i naše trajno spoljnopolitičko opredjeljenje”, poručila je Zaharieva.
Samit EU-Zapadni Balkan, koji će biti održan 17. maja u Sofiji, uz učešće šest lidera Zapadnog Balkana, smatra se značajnim simboličkim gestom i jasnim “signalom” da je Bugarska veoma zainteresovana za promovisanje evropskih integracija zemalja poput Srbije, navodi EWB.
Strategiju podržava i Austrija, koja će 1. jula od Bugarske preuzeti predsjedavanje Savjetom EU.
“U našem interesu je da zemlje Zapadnog Balkana imaju konkretnu i vjerodostojnu perspetivu pristupanja EU i da se približavanje svake pojedinačne zemlje odvija u skladu s njenim napredovanjem, stoga smo mi poslednjih godina zahtijevali jasno opredeljenje EU za podršku ovim zemljama”, poručila je šefica austrijske diplomatije Karin Knajsl.
Šef njemačke diplomatije Zigmar Gabrijel je prilikom nedavne posjete Srbiji ocijenio da “ne smije da se čeka do 2025, već sada moramo da počnemo da radimo, da pokažemo da se isplati krenuti ka EU”.
On je istakao da je Srbija ključna zemlja na Zapadnom Balkanu, ali da ne može Srbija sama da stabilizuje region.
“Srbija i susjedne zemlje se mogu razviti u blagostanju i mogu da postanu članice EU“, rekao je Gabrijel.
Ministarstvo spoljnih poslova Švedske ocijenilo je nakon objavljivanja Strategije da je budućnost Zapadnog Balkana kao sastavnog dijela EU u interesu političke bezbjednosti i ekonomskog interesa Unije, a da je postizanje članstva u EU u rukama zemalja regiona.
Oni su naveli da nova strategija o proširenju na Zapadni Balkan iznova potvrđuje evropsku perspektivu svih zemalja Zapadnog Balkana i stvara platformu za snažnije djelovanje u pravcu uključivanja u EU.
“Švedska pozdravlja strategiju, kao i fokus Bugarske kao predsjedavajuće EU, na Zapadni Balkan, koji će biti tema samita Zapadnog Balkana i EU u Sofiji u maju ove godine“, poručeno je iz Stokholma.
Donedavni ministar evropskih poslova Crne Gore, Aleksandar Andrija Pejović, kazao je da vjeruje da države regiona, prije svega Crna Gora i Srbija koje trenutno jedine pregovoraju o članstvu u Uniji, mogu da pristupe EU i pre 2025. godine.
“Ukoliko EU i u narednom periodu ostane snažno posvećena pristupanju država Zapadnog Balkana, brzina napretka prema članstvu će zavisiti isključivo od individualnih postignuća svake od država, odnosno od toga koliko uspješno i efikasno sprovodimo reforme”, kazao je Pejović za list Danas.
U sličnom tonu, ministarka za evropske integracije Srbije Jadranka Joksimović ocijenila je da Strategijom Srbija nesumnjivo prepoznata kao lider u procesu evropske integracije.
„U dokumentu se regeneriše politika i strategija proširenja. Srbija je istureno mjesto. To je snažan politički signal uz sve prepreke na evropskom putu”, rekla je Joksimović.
Bonus video:
