150 godina nakon zlatne groznice, svijet trese groznica za digitalnim kešom. Iako se valuta promijenila, želja za lakom zaradom ostala je ista. Po nekim procjenama, u Crnoj Gori je u trgovini najpoznatijom kriptovalutom, bitkoinom, do sada učestvovalo nekoliko hiljada građana. Ipak, nisu se svi obogatili.
"Ko je kupio prije dvije-tri godine, sad je bitkoin milioner. Ko je kupio proteklih mjeseci, nije dobro prošao jer je sad ta vrijednost pala", ocjenjuje Stojan Knežević, inženjer elektrotehnike.
Plaćanjem roba i usluga digitalnim valutama zaobilaze se banke, zbog čega o bitkoinu vladaju oprečna mišljenja.
"Pojedine centralne banke kriptovalute kude i nazivaju ih špekulativnim igrama, balonima, piramidalnim šemama, dok sa druge strane imamo guvernera Banke Engleske koji kaže da su kriptovalute obećavajuća tehnologija i da su dio potencijalne finansijske revolucije", navodi Aleksandar Šćekić, stručni saradnik za tržište novca.
Odsustvo regulacije i stvarne vrijednosti kriptovaluta posebno utiče na njihovu cijenu na tržištu, koja zavisi isključivo od povjerenja trgovaca.
"Na cijenu kriptovaluta ne utiču ekonomski aspekti, samim tim ni društveni ni politički, već nju uglavnom formiraju medijski naslovi, glasine i razne špekulacije", dodaje Šćekić.
"Recimo, prije neki dan je vijest izašla, u Arizoni spremaju zakon da primaju plaćanje poreza u bitkoinu, i odmah bitkoin ide gore...", navodi Knežević.
Da li digitalni novac ima budućnost zavisi i od mladih, koji su dobro upoznati sa samim konceptom kriptovaluta, ali imaju brojne sumnje kada je u pitanju trgovina.“
"Ima ta fluktuacija kod cijene, svakog dana se mijenja dosta i iskreno, ne bih se bavio time iz principa, nekako mi je previše sumnjivo...", kazao je Matija Đurović, učenik podgoričke gimnazije.
U svijetu postoji oko hiljadu i po digitalnih valuta, čija je vrijednost prije samo mjesec iznosila preko 700 milijardi eura, dok je danas pala na oko 400 milijardi.
VIDEO: Čemu služi bitkoin?
Bonus video:
