Država je za četiri godine od koncesionara malih hidroelektrana (mHE) prihodovala jedva pola miliona eura, pokazuju podaci Ministarstva finansija do kojih je došao istraživački centar Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Investitori, uglavnom bliski lideru DPS-a Mila Đukanoviću ili njegovoj stranci su, sa druge strane, od države kroz naknade koje građani plaćaju u sklopu računa za struju za nepune tri godine dobili blizu pet miliona eura.
U MANS-u kažu da činjenica da vlasnici mini hidroelektrana dobijaju mnogo više nego što daju potvrđuje da se radi o biznisu privilegovanih od kog država zapravo dobija mrvice.
U Ministarstvu ekonomije uvjereni su u ispravnost energetske politike, koja kako navode nije crnogorski original već ustaljena praksa podsticanja širom Evropske unije.
Dok su građani preko računa za struju vlasnicima malih hidroelektrana za dvije i po godine platili četiri miliona i 700 hiljada eura, država je, zauzvrat, po osnovu koncesione naknade, za četiri godine prihodovala manje od pola miliona, tačnije 430 hiljada eura.
Podaci ministarstva finansija, za MANS, koji je ove informacije tražio od Vlade, dokaz su ko je u cijeloj priči na šteti, a ko ima korist.
"To su neke mrvice koje prihoduje država, dok sa druge strane privilegovane kompanije i pojedinci, uslovno rečeno, kupe kajmak i to preko naših leđa. To je jedan zaista poražavajući podatak i te brojke su neumoljive. One negiraju kompletnu Vladinu priču i njene konstantne poruke koje šalje da je izgradnja malih HE u državnom interesu", istakla je Ines Mrdović iz MANS-a
Ako je i bilo potrebe da se grade male HE onda je to trebao da bude državni posao jer bi se onda sav prihod slivao u državnu kasu.
U Ministarstvu ekonomije međutim smatraju da podaci, koje ne spore, samo potvrđuju ispravnost energetske politike , koja kako navode u saopstenju , nije crnogorski original već ustaljena praksa podsticanja širom Evropske unije.
"Neophodno je konstatovati da je riječ je o milionskim investicijama, čiji ukupan iznos kod izgrađenih mHE doseže 40 miliona eura, od čega je kroz angažovanje domaće radne snage u domaću privredu unijeto oko 24 miliona eura. Osim toga, investitori redovno izmiruju svoje poreske obaveze, što je izuzetno značajno uzimajući u obzir činjenicu da se radi o investicijama milionske vrijednosti. Najzad, sva izgrađena infrastruktura, ostaje u zemlji, podstiče rast bruto društvenog proizvoda, a nakon isteka perioda koncesije i neophodne revizalizacije objekata, postaje vlasništvo države", navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije.
I Predsjednik Udruženja koncesionara malih hidroelektrana nedavno je u emisiji "Bez granica" na Televiziji Vijesti objasnio koje benefite nam donosi investicija koju finansiramo.
"Da država ne subvencionira ovu proizvodnju mi bismo mogli prodati možda upola. Što znači, evo da kažemo da je 600 hiljada godišnje, te subvencije na 12 godina – 7,2 miliona eura. Pazite – to će biti subvencija, a benefit od 20 miliona? Zaboravili smo ga. Država postaje vlasnik ovog objekta, poslije velikog servisa, za 27 godina. Ova mala HE će svake godine uplaćivati prosječno 65 hiljada eura koncesione nadoknade. Daće ljudima posao na pragu od kuće", istakao je 4. decembra u emisiji "Bez granica", Ljubiša Bošković, predsjednik Udruženja koncesionara .
Mrdović međutim objašnjava da je broj novozaposlenih, u odnosu na milione koje izdvajamo za podsticanje zelene energije, zanemarljiv.
"To su neka simbolična zapošljavanja. Da ste ovih 4,7 miliona koliko smo im platili za dvije i po godine po osnovu naknade uložili u mikrozapošljavanje, efekat bi bio značajno veći", kazala je Mrdović.
U Crnoj Gori trenutno je u funkciji 12 malih hidroelektrana, a planira se izgradnja još 41-ne do 2020-e godine. U Vladinom "Nacionalnom planu korišćenja energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine" se procjenuje da će naknada koju građani izdvajaju u naredne dvije godine dostići iznos od blizu 27 miliona eura godišnje.
Bonus video:
