U Crnoj Gori trenutno je u funkciji 12 malih hidroelektrana a planirana je izgradnja još 41, čime će se i prije 2020. dostići planirano učešće obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije, potvrdili su "Vijestima" u Ministarstvu ekonomije. Mještani sela na sjeveru zemlje ne dijele, međutim, entuzijazam resornog ministarstva. Od rijeka na kojima je planirana izgradnja – zavisi njihova egzistencija, a iskustvo pokazuje da rijeke nakon gradnje elektrana gube vodotok.
"Dali smo im dvije centrale, nismo se bunili niti smo tražili...Ovu treću što misle da rade, to neće da dobiju..", kazao je Ismail Gučić iz sela Komorača, kod Plava.
"Vodu ne damo, ne damo, ne damo i gotovo", kazao je Salih Kandić, taođe iz Komorača.
"Elektrana u sred sela nema neke ekonomske izvodljivosti. Može donijeti vjerovatno neku ekonomsku korist tom koncesionaru, na štetu svih nas ovdje u Štitarici. Jer kakvo je to selo koje nema rijeku?", kazao je Radojica Čobeljić iz naselja Štitarica kod Mojkovca.
Protiv malih hidroelektrana, ove godine su protestovali građani Andrijevice, Plava, Berana, Bijelog Polja, Murina, Gusinja, i mještani sela Bukovica i Štitarica, zahtijevajući uvođenje zabrane na gradnju novih. Iz Ministarstva ekonomije, odgovaraju da će planirane elektrane biti izgrađene, ali da se dodatne koncesije neće izdavati.
"Kada je u pitanju uskraćivanje već dodijeljenih prava, podsjećamo da je Ministarstvo u okviru sprovedenih tenderskih procedura za izdavanje koncesija organizovalo javne rasprave, na kojima je stručna i laička javnost imala priliku da iznese mišljenja, stavove i primjedbe. U svim slučajevima gdje su sugestije bile argumentovane i opravdane, Ministarstvo ih je usvojilo", saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.
Na primjedbe mještana da će pritoke Tare i Lima, na kojima će se graditi hidroelektrane, zbog toga ostati bez vodotoka, iz ministarstva uzvraćaju tvrdnjom da će se ulaganjem u hidrocentrale popraviti kvalitet života lokalnog stanovništva.
"Činjenica da su u pitanju milionski projekti koji, osim izgradnje samih energetskih objekata, podrazumijevaju i izgradnju pristupnih puteva, rekonstrukciju ili uvođenje javne rasvjete i drugih projekata koji poboljšavaju kvalitet života na tim područjima, neće se cijeniti kao argument na strani investitora ako budu narušavana zakonom garantovana prava lokalnog stanovništva", saopštili su iz ministarstva.
Prethodna iskustva mještana sela kod Plava, Bijelog Polja i Andrijevice, govore da su investitori ugrozavali prava građana u cijim su sredinama gradili elektrane.
"Prije nekoliko godina su napravili dvije te centrale: jedna na babinopoljskoj rijeci, a jedna na rijeci hridskoj i treskavičkoj. Sada kad odete tamo, možete da vidite da je to pustoš, korita su suha, nema ribljeg fonda, nema jednostavno ničega", kazao je Iber Hoti iz sela Hoti kod Plava.
"Vode sa dva jaza koristimo za navodnjavanje. Dobili smo garancije za jedan jaz, gornji, iz hidrocentrala. Desilo se da smo mjesec dana bez vode. Shvatili smo kakva je to katastrofa, ne želimo ni da razmišljamo o donjem jazu, ni da li će da bude ni da li neće, oko toga se više nećemo pogađati", kazao je Rašid Marković iz sela Korita kod Bijelog Polja.
"Selo nema nikakve koristi, iako smo tražili za institucije + da daju određenu količinu struje. Međutim, oni su to glat odbili, nisu se obazirali na to", kazao je Blagoje Šarić iz sela Šekular kod Andrijevice.
Da institucije ne razumiju ili ne zele da vide problem na koji ukazuju mještani, uvjerili su se gledaoci nase televizije, kada je u magazinu Bez granica prikazano da je rijeka u beranskom selu Šekular ostala bez vodotoka, što je aktuelna ministarka ekonomije Dragica Sekulić, gostujući u Reflektoru, osporila.
"Zašto mislite da jedno selo ostaje bez rijeke? Jeste vidjeli vi neki put kako radi mala hidroelektrana? + Bez rijeke ne može da ostane niko. Voda prolazi kroz turbinu i izlazi dalje", rekla ministarka.
Bonus video:
