Uprava za kulturna dobra još 2013. godine, konstatovala je manjak od preko 2.900 muzejskih predmeta u posjedu Narodnog muzeja Crne Gore.
Izjašnjenje o tome Uprava je od muzeja zatražila tek tri godine kasnije. Narodni muzej je u najvećem dijelu potvrdio nalaz komsije. I vjerovatno bi se čitava priča završila na tome, da ljetos, sasvim slučajno do ove prepiske, nije došao Aleksandar Berkuljan, koji u muzeju radi 35 godina.
"O tome se ćutalo, o tome sam naknadno obavijestio i upozorio novu upravu muzeja, slao sam dopise Ministarstvu kulture, čak sam ministarstvo upozorio da imam namjeru da podnesem krivičnu prijavu, ali nijesam imao nikakvog odgovora", rekao je Berkuljan.
Zato je prije više od mjesec, odlučio da presavije tabak i podnese krivičnu prijavu, koja se trenutno nalazi u osnovnom tužilaštvu na Cetinju. Berkuljan traži od tužilaštva da utvrdi ko je odgovoran za to što iz krovne muzejske institucije u Crnoj Gori nedostaje toliko predmeta.
A nedostaju praktično neprocjenjivi predmeti iz svih muzejskih jedinica. Iz umjetničkog muzeja oko 200 , iz Istorijskog preko 1.700.
"Najveći broj predmeta se odnosi fond istorijskog muzeja, koji inače do dana današnjeg nije formirao inventarnu knjigu. Što se tiče materijalne vrijednosti, to je već pitanje neke komisijske procjene, jer je vrlo teško govoriti , jer recimo tu imamo, Njegošev namještaj, više od 20 komada, slike, skulpture, a sve je to 1962. uvedeno u registar kulturnih dobara", rekao je Berkuljan.
Da je Narodni muzej decenijama bio meta pohara spekuliše se odavno a postoje čak i pisani tragovi, kaže Berkuljan.
Kao primjer navodi obraćanje nekadašanjeg direktora Narodnog muzeja Crne Gore, Rista Dragićevića, crnogorskoj vladi, u kom postavlja pitanje otuđenja preko 900 predmeta. Ni tada nije bilo reakcije nadležnih organa. Tako smo od 900, nakon 60-ak godina došli do 2.900 nedostajućih predmeta.
"To je posljedica mnogih kumulativnih propusta, prema kojima odgovorana tijela, koja treba da vrše nadzor, nijesu postupala kako treba. Znači kako u Ministarstvu kulture, tako i šire".
Navodno postoji predlog da se svi nedostajuci predmeti otpišu i tako riješi problem. Berkuljan kaže da je to po zakonu nemoguće.
"Po zakonu može da se otpiše samo ono što je komisijski konstatovano da je oštećeno nepovratno, da se o tome napravi zapisnik, da se donese adekvatna odluka, i da se to komisijski uništi. A ono čemu se ne zna sudbina, ne može da se otpisuje, mora da se utvrdi šta se sa tim desilo, kada i ko je za to odgovoran".
Do sada je registrovano par pljački Narodnog muzeja Crne Gore, kada su bez tragova nestajala značajna djela, kao što je slučaj sa slikama Vlaha Bukovca 1977.godine.
Slike iz fonda Umjetničkog muzeja su često davane na revers, i nijesu vraćene. Da stvar bude gora, nestanke u najvećem broju slučajeva nikada niko nije prijavio dražavnim organima radi procesuiranja, što se odnosi i na 3.000 predmeta, za koje je prijavu konačno podnio Aleksandar Berkuljan.
U nadi da će se sa tom prijavom stvari konačno pomjeriti i da će država krenuti u potragu za sopstvenim neprocjenjivim blagom.
Bonus video:
