Osim što je zbog opozicionog bojkota dobio epitet "krnji", crnogorski parlament krnji je i po načinu funkcionisanja.
Tako se na primjer, za razliku od Vlade, u Skupštini i dalje sve štampa, čime se u eri modernih tehnologija i digitalizacije novac građana nepotrebno troši na papir i neka radna mjesta. Sada se pomoć za sprovođenje druge, ključne faze digitalizacije traži na međunarodnim adresama.
Poslanik GP URA Neđeljko Rudović dobio je brdo papira iz Skupštine.
"To je ova priča sa kovertama teškim i po nekoliko kilograma, sa materijalima za rad Skupštine, koji se štampaju u 81 primjerak", kaže Rudović.
Vlasnik IT kompanije, Vladan Tabaš, kaže da je Crna Gora konzervativno društvo koje teško prihvata promjene, a digitalizacija nije obična promjena, već promjena svijesti.
"Digitalna transformacija danas podrazumijeva da se digitalne forme koriste za sve ove obrade informacija, od sakupljanja do distribucije i dijeljenja. Ono što nedostaje Crnoj Gori su dvije stvari: novčana sredstva, jer informatički projekti nisu jeftini i informatička znanja, usuđujem se reći - možda visok nivo informatičke kulture", ističe Tabaš.
Iz Skupštine su početkom godine najavili drugu fazu digizalizacije, međutim, nakon deset mjeseci, upravo zbog nedostatka novca, projekat nije ni počeo.
"Druga faza projekta “Zakonodavni informacioni sistem Skupštine”, koja je najavljena po uspješnom završetku prve faze, nažalost nije započeta tokom 2017. godine zbog nedostatka finansijskih sredstava. Služba Skupštine intezivno radi na iznalaženju mogućnosti finansiranja projekta preko međunarodne donacije", navode iz crnogorskog parlamenta.
U Skupštini ne pominju koliko bi ih sve moglo koštati. Tabaš smatra da se sve može realizovati lokalnim snagama i bez međunarodne asistencije, pa i sam nudi pomoć.
"Raspoložen sam da rješenje koje smo razvili za potrebe Vlade Crne Gore, koje već deset godina funkcioniše, na kom se održavaju elektronske sjednice Vlade, ne samo održavaju, nego i pripremaju u potpunosti, koji ima sve elemente sekjuritija - doniramo našem parlamentu i ja se nadam da će poslije ovog priloga da nas neko kontaktira", kazao je Tabaš.
U Skupštini se trenutno za papir za štampanje godišnje troši više od pet hiljada eura. Na štampanju rade dva zaposlena iz službe Tehnike, dok na distribuciji rade zaposleni iz Pisarnice. Rudović čelnike Skupštine poziva da učine sve da parlament radi brže i efikasnije.
"Ovo svi mi finansiramo. Međutim, neko nema vremena da se bavi time, on se naravno bavi prije svega sobom, svojom pozicijom, svojim profitom, svojim dnevnicama, službenim kolima, telefonima, putovanjima i tako dalje
Iz Skupštine ističu da se potpuno ukidanje papira može očekivati kada se za to steknu zakonski i tehnički uslovi. Ako se bude išlo ovim tempom, vjerovatno će trebati bar još nekoliko godina.
Bonus video:
