Ovogodišnja suša žestoko se odrazila na vodostaje crnogorskih jezera, a nije zaobišla ni dva nikšićka- Krupac i Slano.
Popularno nikšićko more ovih dana na pojednim mjestima liči na fudbalski teren, a iako je i na Slanom voda blizu granice biološkog minimuma, ribari bacaju udice i kažu da ribe ima.
Ekolozi ipak upozoravaju da je u situaciji kada se odlije dvije trećine vode ekosistem ugrožen, pa predlažu da se kota poveća.
Niske vodostaje za Televiziju Vijesti komentarisao je i profesor Miodrag Kaluđerović, koji kaže da bi imali više vode da smo znali da sačuvamo šume.
Vode nema da bi bilo struje. Tako u sušnoj godini zvuči obrazloženje Elektroprivrede Crne Gore koja gazduje nikšićkim jezerima Krupac i Slano.
Dok je nikšićko more ovih dana pusto, to što je biološki minimum na samoj granici, ne ometa ribolovce na drugoj akumulaciji.
"Ima ribe dosta. Dosta šarana i klena. Uglavnom ljudi imaju radi čega doći", istakao je ribolovac, Ratko.
"Ribolovna osnova govori da je biološki minimum na Slanom 605m nadmorske visine. Mi danas imamo 607,10. Sasvim zadovoljavajuće za ribolov", kazao je Ranko Vuksanović iz Sportsko-ribolovnog kluba (SRK) Nikšić.
Kvalitet ribe nije ugrožen, ali jeste količina, jer se pri niskom vodostaju lakše izlovljava.
Svega dva metra iznad propisane granice je i nivo Krupca, čije su vode smanjene gotovo za dvije trećine.
Ekolozi kažu da takvi uslovi za opstanak ekosistema nisu realni.
"Posebno je ugrožen riblji fond, a smanjuje se i površina za ptice i ostala živa bića koja su vezana za jezero. Da se pita Društvo mladih ekologa, promijenili bismo dokumentaciju i tu bi kotu povećali na viši nivo, da jezero ne bi dolazilo na stanje kakvo je sad", kazao je Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa Nikšić.
"Gledao sam manji nivo i biološki minimum. Tada smo zabranjivali ribolov. Bilo je tih ekstremnih situacija... Ne padaju kiše", rekao je Željko Vukotić, ribočuvar.
Niske vodostaje širom Crne Gore za Televiziju Vijesti komentarisao je profesor doktor Miodrag Kaluđerović, koji na tu temu ima brojne stručne radove. Kaže da ispaštamo što smo uništili šume.
"Vi znate onu našu pjesmu- "Snijeg stari, stiže mladi". To ne može sada da bude jer te velike šume koje su čuvale snjegove čak i ljeti učinile su da mnogi naši vodotokovi presušuju. Umjesto stalnih tokova, sad imamo kratke, povremene", kazao je Miodrag Kaluđerović, doktor tehničkih nauka.
Kaluđerović naglašava da su vode naš vitalni sistem, o kome pogrešno govorimo samo u kontekstu iskorišćavanja, umjesto uređenja i boljeg upravljanja.
"Dužina obalne linije kada je puna akumulacija - Piva, Slano, Krupac i Liverovići su preko 150 kilometara obalne linije, što je više nego pola dužine naše jadranske obale. Prema tome, to je jedan objekat koji treba njegovati i čuvati, za to postoje rješenja", rekao je Kaluđerović.
Jedno od dobrih rješenja, po njemu su i reverzibilne hidroelektane, koje potrošenu vodu vraćaju u akumulacije. A da bi se već trebalo okrenuti novim modelima upravljanja vodama, apeluju i iz Društva mladih ekologa, uz podsjetnik na globalne klimatske promjene.
Bonus video:
