Resori odrzivog razvoja, ekonomije i finansija naredne sedmice odgovoriće na inicijativu prvog čovjeka Pljevalja Mirka Đačića da ta opština krene sa naplatom ekološke takse, kako bi se efikasnije borila sa problemima zagađenja u tom gradu.
To su za našu Televiziju najavili iz Ministarsrtva održivog razvoja i turizma, poručujuci da će naplata svih ekoloških naknada biti regulisana osnivanjem eko-fonda krajem naredne godine. I dok iz Ministarstva najavljuju da će ubuduće sve naknade ići isključivo za politiku zaštite životne sredine, iz civilnog sektora upozoravaju da ni sada zagađivači ne plaćaju propisane eko-takse, te da u Vladinoj politici zaštite životne sredine ima mnogo nepoznanica.
Dok se građani Pljevalja i dalje pitaju koliko puta zagađeniji vazduh od propisanog udišu, lokalna uprava poručuje da će uvesti naplatu ekološke takse od najvećih zagađivača. To je ove sedmice najavio prvi čovjek Pljevalja Mirko Đačić, uprkos nedavnom stavu premijera Duška Markovića da to nije moguće dok se ne uspostavi funkcionalan energetski sistem. Opština je, međutim, to zatražila još u martu, a iz nadležnog Ministarstva kažu da su prikupljena mišljenja iz resora finansija i ekonomije, te da se odluka očekuje brzo.
"Mi ćemo tokom sljedeće sedmice imati ozbiljne konsultacije na nivou nadležnih ministarstava kako bismo formulisali konačno mišljenje prema opštini Pljevlja u smislu unapređenja predmetne odluke i daljeg rada na njoj, kako bi ona dobila prohodnost da bude razmatrana na samoj Vladi.", kazala je Ivana Vojinović iz Ministarstva održivog razvoja.
Saglasnost Vlade jedan je od uslova da neka opština naplaćuje eko-taksu, a jedino su Pljevlja, od avgusta prošle godine, kada je donesen novi Zakon o životnoj sredini, uputila takav zahtjev. U civilnom sektoru smatraju da opštine treba da iskoriste ono što im Zakon pruža, ukazujuci kako je i prije toga postojao mehanizam - zagađivač plaća, ali nije bio efikasan.
"Sigurno da ova taksa treba da se primjenjuje, svi zagađivači ne plaćaju onoliko koliko bi trebalo i da izdvajanje iz državnog budžeta po pitanju zaštite životne sredine i komunalnih aktivnosti iznose svega nešto oko 0, 09 odsto od ukupnih tekućih sredstava, što je zaista na zanemarljivom nivou i iznosi nešto oko milion i 800 hiljada na teritoriji cijele države.", kazala je Nataša Kovačević iz NVO "Green home".
U Ministarstvu su saglasni da je to zanemarljiva godišnja suma u odnosu na troškove zaštite prirode, ali kada je u pitanju naplata postojeće ekološke takse, tvrde drugačije.
"Svi veliki i mali zagađivači plaćaju naknade, i KAP i Željezara i Termoelektrana, ali nije uspostavljen sistem koji želimo ovim dodatnim naknadama i taksama da se uplaćena sredstva namjenski koriste za potrebe zaštite životne sredine", istakla je Vojinović.
Sve to, kaže Vojinović, biće regulisano uspostavljanjem eko fonda krajem naredne godine. Iz civilnog sektora, međutim, kažu da je tu mnogo nepoznanica. Model eko-fonda za Crnu Goru radi zagrebački energetski institut Hrvoje Pozar, ima više scenarija, a kako najavljuju iz Ministarstva, biće predstavljen u narednih nekoliko sedmica, nakon čega će se Vlada odlučiti za najoptimalniji.
Bonus video:
