Pristup internetu je ljudsko pravo i jedan od prioriteta svih država mora biti da to omogući svim građanima – piše u jednoj od deklaracija Ujedinjenih nacija.
A kada ovo pravo država omogući građanima onda to podrazumijeva određeni kvalitet i brzinu kao i cijenu.
Brzina interneta, po mjerenju britanskog telekomunikacionog operatera "Ofkoma" Crnu Goru svrstala je na posljednju poziciju od zemalja bivše Jugoslvije.
Vlada je na to reagovala konstatujući da je poredak drugačiji i pozivajući se na druga istraživanja.
Prije toga ipak bi trebalo da odgovore na pitanje šta i ako brzi internet imamo, ako je on najvećem broju građana zbog visokih cijena paketa nedostupan? I šta je država uradila da tako ne bude?
Kompanije koje prodaju internet crnogorskim građanima tvrde da nije tačno da Crna Gora ima najsporiji internet u regionu.
Iz Crnogorskog Telekoma saopštili su da svojim korisnicima omogućavaju višestruko veće brzine nego što se navodi u istraživanju "Ofkoma", britanskog telekomunikacionog regulatora.
Isto tvrde i u M-telu.
"Crnogorski Telekom omogućava i bilježi višestruko veće brzine od navedenih. Takođe, važno je znati da prosječna brzina fiksnog širokopojasnog interneta zavisi od paketa koji korisnik ima, a ne samo od mogućnosti koje mu tehnologija nudi", saopšteno je iz Crnogorskog Telekoma.
"U Crnoj Gori najveće brzine interneta su trenutno u komorecijalnoj upotrebi i dostižu 100 mbp/ 10 ap. Ne možemo reći da su to najveće u Evropi, ali sigurno daleko su iznad svih u regionu", istakao je Milivoje Cerović, direktor Sektora za marketing, prodaju i brigu o korisnicima.
Ako je brzina nesporna, dostupnost bi već mogla biti upitna.
Građani ali i stručnjaci u ovoj oblasti ne malo puta do sada problematizovali su to što korisnici zbog visokih cijena ne mogu da plate internet pakete veće brzine.
Većina krivi državu, koja je , što kroz privatizaciju, što kroz regulisanje tržišta, zapravo omogućila suštinski monopolističke pozicije telekomunikacionim kompanijama.
Iz Vlade to negiraju.
"U Crnoj Gori nema monopolističkog položaja u pružanju internet usluga. Veliki broj kompanija se bavi pružanjem ovoih usluga i one su sve registrovane kod agnecije za telekomunkacije", istakla je Marina Živaljević, portparol Ministarstva ekonomije.
Da li možemo govoriti o monopolu ili ne, možda najbolje govori i podatak, da je država kada je prodavala Telekom, prodala i njegovu infrastrukturu.
Stručnjaci kažu, da uz činjenicu da je to nezabilježen primjer, treba istaći I podatak da na taj način Telekom stavlja u nezavidan položaj ostale operatere. Država i to odbacuje kao netačno i nesonovano.
"Država je politikom u ovoj oblasti, omogućila pravni ambijent za investitore, i nova ulaganja, tako da je obezbijeđeno neometano funkcionisanje i liberalizacija tržišta elektronskih komunikacija i uveliko je prisutna konkurencija", rekla je Živaljević.
Operateri pak tvrde da se situacija na polju interneta, po pitanji I brzine I cijene, u mnogome popravila posljednjih godina, ali najavljuju da će biti još bolje.
"Mogu slobodno da garantujem građanima Crne Gore, da ćemo dovesti Crnu Goru na jedno od prvih mjesta , da ne kažem u svijetu, ali u Evropi svakako, po brzini interneta i po cijeni koje će dobiti u budućnosti", kazao je Cerović.
"Što se tiče ulaganja, Crnogorski Telekom značajno ulaže u svoju infrastrukturu kako bi obezbijedio brže i kvalitetnije usluge. Podsjetićemo da je Crnogorski Telekom na prošlogodišnjoj aukciji za dodjelu odobrenja za korišćenje radio-frekvencija za mobilnu mrežu, osvojio najznačajnije resurse za budući razvoj mobilne mreže", navodi se u saopštenju Crnogorskog Telekoma.
Ako sve ispune, a još dođe i konkurencija , građani onda zaista mogu računati i na brži, ali svakako jeftiniji internet.
Bonus video:
