Bijela lista preduzeća koju je prije dva dana objavila Poreska uprava pokazuje da firme koje su u državnom vlasništvu nisu neko s kim bi trebalo poslovati.
Od 251 firme, koliko ih se našlo na Bijeloj listi, mali broj je državnih. Tako nešto kako ocjenjuju poznavaoci ekonomskih prilika stvara sliku nepovoljnog poslovnog ambijenta ali šalje i pogrešnu poruku privatnicima.
“To je vrlo loša poruka privatnom sektoru, vidimo da su mala I srednja preduzeća uredni poreski obveznici i ona dominiraju bijelom listom dok je za državna preduzeća možemo reći rezervisana Crna lista. Mi šaljemo poruku privatnom sektoru što vi sada plaćate poreze kada državna I javna preduzeća to ne rade, naravno da će se zamisliti sada kako mi da izbjegnemo plaćanje poreza zašto da dajemo državi”, kazala je Biljana Matijašević, urednica ekonomske redakcije ND "Vijesti".
“Na taj način ne možemo govoriti da imamo zdrav poslovni ambijent jer ukoliko takvi koji raspolažu novcem nisu primjer dobrog poslovanja kako se nešto tako može očekivati od privatnih kompanija I kako takva lista može biti mjerodavna ukoliko selektivno zastupamo određene privredne subjekte”, kazala je Ana Nives Radović, ekonomski analitičar.
Razlog za ovakav pristup je, kako kaže Radović, ili politizacija ili je riječ o promovisanju određenih firmi.
“Zaista imamo jedno stanje koje I dalje promoviše monopol i oligarhe i jednostavno ne dozvoljava malim privrednicima da se dobro kotiraju na ovim listama jer nisu od interesa niti su dovoljno jaki a sa druge strane imamo neadekvatno sastavljenu listu jer je jedan veliki broj preduzeća izbačen sa liste”, kazala je Radović.
Matijašević napominje da su na Bijeloj listi dominantno zastupljena mala i srednja preduzeća, a država ih, kako dodaje, dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na državna.
“I dalje pomaže preduzeća koja duguju za poreze, loše posluju, daju državnu pomoć, razne olakšice I slično što znači da država ne radi na unaprjeđenju biznis ambijenta već dodatno opterećuje privatni sektor novim nametima I većim porezima”, kazala je Matijašević.
Naše sagovornice ističu da poseban problem predstavljaju opštine I lokalna preduzeća koja imaju problem sa velikim dugovima. Ipak da su pomaci u poslovanju na lokalnom nivou mogući, kako dodaje Radović, pokazuje primjer Budve.
“Vidimo da jednostavno sve ono što je postojalo u prošlosti kao niz problema se sada zahvaljujući dobrom upravljanju jednostavno otklanja I to je nešto o čemu treba takođe da se govori kada se govori o poreskoj disciplini I treba podsticati”, kazala je Radović.
Prema nezvaničnim podacima poreski dug u Crnoj Gori već je prešao 700 miliona eura, a država, kažu naše sagovornice I dalje nema adekvatan odgovor. Kao potvrdu tome dodaju da još nije formiran sektor poreske policije, iako je šef izabran prije skoro godinu ipo. Takvo tijelo bi, kako kažu, znatno doprinio smanjenju poreskog duga I povećanju fiskalne discipline.
Bonus video:
