Najavljena izgradnja novog solitera u podgoričkom naselju Blok 5 ponovo je otvorila pitanje planiranja prostora, ali i dilemu, koliko sami građani realno mogu da utiču na izgled prostora u kojem žive.
Iako mogu da uzmu učešće u javnim raspravama, sagovornici Televizije Vijesti, strucnjaci i odbornici u glavnom gradu, tvrde da je kvalitet tih javnih rasprava upitan, te da se prije izlazi u susret željama investitora nego potrebama stanovništva.
To se pokazalo i na primjeru solitera kod hotela Podgorica, kada nisu pomogli ni protesti ni građanske inicijative.
Grad tako sve više postaje prepoznatljiv po zgradama u parkovima i betoniranju zelenih površina.
Tek što se slegla prašina oko gradnje solitera od 12 spratova, tik uz hotel "Podgorica", stigla je vijest da bi Blok 5 mogla nadvisiti 25-spratnica, 50 metara viša od ostalih solitera u naselju. Za tu odluku nisu znali svi građani.
A mišljenja su podijeljena, jer je Blok 5 poznat kao jedno od rijetkih podgoričkih naselja sa puno zelenila. Novi soliter ukrao bi dio te površine.
A koliko sami građani mogu da utiču na izgled prostora u lokalnoj zajednici gdje žive? Proces usvajanja nije dovoljno transparentan, iako građani mogu da se uključe uzimanjem učešća u javnoj raspravi o detaljnim urbanističkim planovima.
"Nisam siguran da su načini prezentovanja planova dovoljno jasni i upotrebljivi za laičku javnost. Jer ako građanima prilikom prezentacije nacrta prikažete dvodimenzionalne karte, sa samo horizontalnim gabaritima objekata, upisanom spratnošću, mislim da je to za ljude prilično apstraktno", istakao je Alesksandar Ašanin, arhitekta.
"Praksa je ta da se na javnim raspravama vrlo rijetko usvajaju primjedbe građana, vrlo češće primjedbe investitora koji žele da im se poveća spratnost ili da im se izađe u susret sa nekim stvarima", kazao je Luka Rakčević, odbornik Građanskog pokreta URA u Skupštini Glavnog grada.
Dio građana ipak pokušava da utiče.
Grupa KANA, Građanski pokret URA, predstavnici civilnog sektora, opozicioni odbornici u Skupštini Glavnog grada, arhitekte i građani uputili su brojne proteste zbog solitera kod hotela Podgorica, ali su reakcije izostale.
Planeri, tvrdi Ašanin, primjedbe mogu da odbace gotovo bez obrazloženja.
"Što se tiče solitera kod hotela Podgorica, tu su, nažalost, nakon usvajanja plana uočene brojne nepravilnosti i nezakonitosti, kako u planu, tako u procesu izdavanja građevinske dozvole. Ne bih rekao da to nije bilo na vrijeme, ali u jednoj teškoj i napornoj proceduri, u kojoj su institucije pokazale da ne žele da riješe taj problem", rekao je Ašanin.
"Dosadašnja iskustva pokazuju da se vlast rijetko prihvata korigovanja svojih prethodnih planova, svojih ranijih odluka", rekao je Rakčević.
Ozbiljan problem predstavlja i odnos prema zelenim površinama.
Ašanin kaže da su one nakon Drugog svjetskog rata projektovane kako bi se u gradu promijenila klima, što je dovelo do pošumljavanja Gorice i stvaranja Njegoševog parka. Danas, njihov broj se drastično smanjuje.
"Recimo da Podgorica još uvijek ima dovoljan procenat zelenih površina, ali treba da vidimo kakav je kvalitet tih zelenih površina, kako se koriste, kako ih trošimo, na koji su način kultivisane", kazao je Ašanin.
Iz Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora nisu željeli da odgovore na naša pitanja. Izgradnjom novog solitera, on bi, sa svojih 100 metara, postao najviša građevina u Podgorici. Trenutno, najviši je soliter na obali Morače, tek nekoliko metara viši od mosta Milenijum.
Bonus video:
