Iskorišćeni i napušteni rudokopi, koji suprotno Zakonu o rudarstvu nisu sanirani i rekultivisani više od deceniju, osim što narušavaju izgled Nikšićke župe predstavljaju i stalnu prijetnju po bezbjednost njenih mještana. Iz NVO „Župa u srcu“ zato porucuju da će se boriti da država koja je tolerisala investitorima bezakonje, nadomjesti štetu, posebno u susret otvaranju zahtjevnog poglavlja Zaštite životne sredine.
Župljani tvrde da i aktuelni vlasnik Rudnika boksita firma Uniprom metali, uprkos velikom profitu, nastavlja staru praksu i ne izdvaja sredstva za rekultivaciju.
Iz Uniproma odgovaraju da rade na rekultivaciji rudokopa, ipak ne dajući precizne informacije o tome .
A dok u Ministarstva ekonomije ne prepoznaju ovaj problem, Župljani najavljuju žalbu Ustavnom sudu i evropskim institucijama u Podgorici.
"Postoji opasnost od pada, jer su potpuno neobezbijeđeni. Ostavljeni su tako nakon eksploatacije i isto tako te površine imaju neki stepen zračenja, koji vjerovatno nikad niko nije ni mjerio", kazao je Jovo Radulović iz NVO Župa u srcu.
"Potrebno da se zatvori i zatrpa i eventualno vrati u prvobitnu namjenu. Postoje standardi- bezbjedno ograđivanje, određeni znakovi upozorenja, čuvarske službe, kazao je Aleksandar Perović iz "Ozon-a".
Bunići, Borova i Kutska brda mogla bi da otvore provaliju na putu pristupanja Evropskoj Uniji, a prilikom otvaranja zahtjevnog poglavlja Zaštite životne sredine, upozoravaju oba sagovornika. Predstavnici Župe optužuju državu da se od početka nedomaćinski odnosi prema značajnom resursu i prostoru, navodeći primjer Borovih brda, čije je saniranje bila obaveza ruske kompanije CEAK dok je svojevremeno rukovodila Rudnikom, ali je Vlada kreiranjem štetnog ugovora o poravnanju oslobodila Ruse i obavezu samo deklarativno preuzela na sebe.
"Zakon o rudarstvu tretira ovu oblast i kaže u članu 73. da je obavezno mjesečno izdvajanje za rekultivaciju rudokopa, a izdvajanje vrši eksploatator", kazao je Radulović.
Radulović tvrdi da aktuelnom vasniku Boksita Veselinu Pejoviću i njegovoj firmi Uniprom metali ne fali ni rude ni para, već samo odgovornosti prema zakonu, kao i njegovim prethodnicima. Kamioni se trenutno pune na kopovima Zagrad, Đurakov do, Biočki stan i Štitovo. a navodno je u planu i aktiviranje novih kopova.
"Sadašnja cijena na azijskoj berzi gdje se prodaje Rudnik boksita je oko 55 eura, a za KAP je ta cijena nekad bila 20 eura. Današnji broj radnika je 120, a nekad je bilo 1 200. pa je lako doći do računice koliki je taj profit. Zašto onda ne odvajaju sredstava za rekultivaciju?", kazao je Radulović.
Iz Uniprom metala o ovome nisu htjeli da govore pred kamerama, a u telefonskom razgovoru kratko kažu da rade na rekultivaciji kopova, ne pojašnjavajući detalje.
Iz Direktorata za Rudarstvo koji je u nadležnosti Ministarstva ekonomije na naše pitanje da li Uniprom metali izdvajaju sredstva za ovu svrhu kažu da zakonom nije uvedena obaveza uplate novca za rekultivaciju, iako tako nešto propisuje član 73. Zakona o rudarstvu.
Umjesto toga citiraju član 71. koji kaže da je koncesionar dužan da najkasnije u roku od godine po završetku izvođenja radova ili u toku radova zemljište privede namjeni.
Na naše pitanje čija je obaveza saniranje tri napuštena rudokopa, iz Ministarsta nisu dali konkretan odgovor, već podsjećanje da je februara 2014. godine nad AD Rudnikom boksita uveden stečaj, a mještane koji smatraju da im je načinjena šteta upućuju na nadležne inspekcije. Iz NVO Župa u srcu najavljuju žalbu Utsavnom sudu i evropskim institucijama u Podgorici.
Bonus video:
