Bilbordi su nikli svuda kao pečurke poslije kiše.
To je primijetila i etnolog u penziji Nevenka Ilić kojoj smeta svo to šarenilo pored puta.
"Treba da uživamo putujući do mora, da gledamo krajolik, da ugledamo agavu, alou, žukvu, ticu, krš, ponekad čak i taj brod na pučini ne možemo da ugledamo od bilborda. Ovo što kod nas postoji je prosto nevjerovatno i mislim da bi tu trebao da se uvede red. Postavljam pitanje, ko je zadužen da vodi računa šta se sve reklamira, ko može da postavi bilbord, kolike veličine taj bilbord treba da bude, na kolikom rastojanju", istakla je Ilić.
Grafički dizajner Nikola Latković smtara da bi sve to trebalo bolje regulisati.
"Trenutno mi se čini malo se razmišljalo o tome. Slično kao u arhitekturi. Gdje god ima mjesta, ne drvo da se posadi, nego zgrada ili tako jedan bilbord koji zakloni neki bitniji sadržaj, neki urbani ambijent ili neku turističku atrakciju i slično. Sigurno, ima ih previše", kazao je Latković.
Da o tome šta se nalazi pored puta niko ne vodi računa, rekao je nedavno u Privrednoj komori direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača.
"Na današnji dan su svi ti bilbordi na crnogorskim putevima protivzakoniti ili divlji. Inspekcije, jedna, druga, treća, svi mogu da rade svoj posao, da uklanjaju, kažnjavaju, rade što oće. Mi nijedno odobrenje četiri godine nismo izdali za to. To vam se odnosi na ove panoe isto", rekao je 30. maja Parača.
Iz vlade su Televiziji "Vijesti" kratko saopštili da rade na rješavanju problema.
Latković napominje da u ovoj oblasti kao i u svakoj drugoj moramo poštovati standarde.
"Zaključak je da bilbord je dobra stvar kao jedan vid vizuelne komunikacije, ali trebamo mu naći adekvatno mjesto", kazao je Latković.
Bonus video:
