Svjetski dan zaštite životne sredine, 5. jun, u Crnoj Gori obilježava se sa velikim brojem starih problema, prije svega u upravljanju otpadom.
Iz Vlade najavljuju da će jedno od najzahtjevnijih i najskupljih poglavlja na putu ka Briselu, Životna sredina, otvoriti do kraja godine, a planiraju da do 2020. godine ulože oko 50 miliona eura za rješavanje problema otpada na Sjeveru.
Od reciklaže, kako se to radi u razvijenim zemljama, još smo međutim predaleko.
"Čini mi se da nismo nikako za sada još uvijek riješili to pitanje kako ćemo tretirati otpad i šta ćemo raditi sa njim, postoji još uvijek više opcija i nijedna opcija nije definitivna, a vrijeme prolazi", rekla je Jelena Marojević iz NVO Green home
To potvrđuju u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.
"Mi smo i dalje u fazi promišljanja šta je najpovoljnija varijanta za čitavu Crnu Goru, svako rješenje u upravljanju otpadom, kao i generalno u oblasti životne sredine u ovom momentu pregovaračkog procesa, testiramo sa Evropskom komisijom", kaže Ivana Vojinović iz Ministarstva održivog razvoja
Upravo Evropskoj komisiji dostavljen je Nacrt pregovaračke pozicije, to jest dokument na osnovu kojeg će se sa njima sjesti za pregovarački sto. I kako se nadaju u Vladi, uskoro otvoriti poglavlje 27, koji bi Crnu Goru moglo koštati više od milijardu eura.
"Pa mi se nadamo i mi ćemo sve uraditi što je do nas, da to bude do kraja 2017. godine", rekla je Vojinović
Posao tek slijedi. Po pitanju otpada, nešto je urađeno izgradnjom regionalnih deponija u Podgorici i Baru, ali problem je Sjever. Treba sanirati privremene deponije kod Berana, Bara, Cetinja i Plava i graditi infrastrukturu.
"Do 2020. godine sve opštine u Crnoj Gori imaju izgrađenu neophodnu infrastrukturu za oblast upravljanja otpadom, imaju izgrađena reciklažna dvorišta, transfer stanice. Za tri do četiri godne to je zasigurno nekih do 50 miliona eura", kazala je Vojinović.
Za sanaciju dobro poznatih crnih tačaka, koristiće se kredit Svjetske banke od 50 miliona eura. Sanacija opasnog industrijskog otpada obuhvata Brodogradilište u Bijeloj, KAP, Termoelektranu Pljevlja i Rudnik Šuplja stijena. A standardi nalažu da se što više otpada usmjerava u reciklažu. Projektovani cilj je da se reciklira 50 odsto otpada, a Crna Gora je dostigla tek deset.
"Ne postoji ni infrastruktura da bi to građani radili, takođe ne postoje nikakve mjere, nikakve olakšice, nešto što će njih motivisati", rekla je Marojević
Za nepropisno odlaganje otpada kažnjavanja kao da nema.
"To je nešto što postoji zakonski kod nas riješeno, ali se odlaže, prije svega zbog toga socijalnog momenta, negdje kupovanja tog socijalnog mira, međutim to nećemo moći tako da odlažemo u nedogled", navodi Marojević.
Na Svjetski dan zaštite životne sredine počinje i kampanja pod nazivom “Ugasi motor”, koja bi trebalo da podstakne vozače da gase motor u leru. Kampanjom UNDP-a će, pored škola i univerziteta, biti obuhvaćeni i ostali zajednički prostori za koje je prazan hod motora uobičajen, kao što su aerodromi, benzinske pumpe, granični prelazi i sportska igrališta.
Bonus video:
