Crnogorski parlament više od pola godine funkcioniše bez opozicije, ali su se za to vrijeme rijetko čule činjenice i analize o načinu rada najvišeg zakonodavnog doma u koji ne dolazi gotovo polovina poslanika.
Podaci govore da je za šest mjeseci usvojeno 59 zakona, i to svi jednoglasno. U tom periodu nije održano nijedno kontrolno saslušanje.
U civilnom sektoru ocjenjuju da parlament trenutno funkcioniše kao Vladin izvršni organ, umjesto da je kontroliše, podstiče na akcije i traži konkretne informacije i rješenja.
U Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Politikon mreži, koji prate rad Skupštine, predočili su primjere koji ukazuju na manjkavosti odluka i zakona.
U plenarnoj sali Skupštine sali poslanici vladajuće većine sreli su se 12 puta od konstituisanja novog saziva parlamenta, odnosno u proteklih nešto više od pola godine.
Od 7. novembra prošle godine, od kada opozicija bojkotuje parlament, do sada, usvojeno je 59 zakona. U istom uporednom prošlogodišnjem periodu, prethodni saziv donio je 40 zakona manje.
Novi saziv sve zakone usvojio je jednoglasno, a kako su Televiziji Vijesti poptvrdili iz Skupštine nije bilo kontrolnih saslušanja, niti interpelacija o radu Vlade.
Prema podacima iz parlamenta, na Vladine predloge zakona, vladajuća većina podnijela je brojne amandmane.
Od konstituisanja 26. saziva, zaključno sa 19.05.2017. godine, na predloge zakona, koje je predložila Vlada, podnijeto je 129 amandmana, od kojih je 125 prihvaćeno. U istom periodu, održano je pet konsultativnih saslušanja.
U Politikon mreži, ocjenjuju da u Skupštini nema konstruktivne rasprave o važnim pitanjima, niti predloga koji bi kvalitativno unaprijedili ono što dolazi iz izvršne vlasti.
"Mi sada imamo situaciju da je parlament zaista izvršni organ Vlade i u tom smislu ne možemo govoriti o nekim konstruktiuvnim raspravama, govorimo o parlmanetu u kome sjede samo istomišljenici i dovoljno je pogledati zapisnike sa tih rasprava, zaista nema neke suštinske rasprave o predlozima i o zakonima i najzad, zaista, manjkavi su predlozi za unapređenje", istakla je Jovana Marović iz Politikon mreže.
I u MANS slično vide funkcionisanje Skupštine od posljednjih parlamnetarnih izbora. Posebno problematizuju njenu kontrolnu ulogu.
"Pokazalo se na osnovu ovoga što rade poslanici vlasti u parlamentu da mi parlament de facto nemamo, već imamo jedan protočni bojler, koji treba da služi da se vrifikuju sve odluke Vlade Crne Gore. Dakle, mi kontrolne mehanizme u Skupštini nemamo i ono malo mehanizama što se koristi, kao što je, recimo, premijerski sat, služi isključivo za promociju predstavnika Vlade i za nekakav marketing.
"Iako u fomalnom smislu jesu postavljena pitanja i premijeru i sprovođen je mehanizam poslaničkih pitanja, ali dovoljno je da pogledate ta pitanja, to su pitanja u kojima se od Vlade traži objašnjenje kako i na koji način se sprovode reforme, ne traže se konkretne informacije od Vlade", kazala je Marović.
Osim toga, kako ističu Marović i Maraš, iz parlamenta stižu i određene kontroverzne odluke i zakoni koji izazivaju buru u javnosti.
Iz MANS navode primjer posljednjih izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
"Poslanici DPS su tamo unakazili ovaj Zakon na mnogo načina i uspjeli su da sačuvaju funkcionere korumpirane, koji žele da kriju informacije od javnosti tako što su značajno proširili opseg podataka koji se može tretirati tajnim. Dakle, na takav način parlament šalje poruku da je on isključivo stavljen u fukciju Vlade", kazao je Maraš.
"Vidjeli smo i pojedina imenovanja kao što je clanstvo u Senatu DRI, odluke se usvajaju jednoglasno i veliko je oduševljenje tim odlukama", rekla je Marović.
Iz civilnog sektora ukazuju kako je bilo i prostora za kontrolna saslušanja, naročito na Odboru za antikorupciju ili Odboru za finansije i budžet, te da se konsultativna saslušanja završavaju uglavnom afirmativnim zaključcima i oduševljenjem onim sto je urađeno, bez bilo kakve inicijative ili konkrtetne aktivnosti.
Bonus video:
