Nakon dvije tragedije u dva dana na našim prugama, iz Željezničke infrastrukture poručuju da su preduzeli sve mjere da do toga ne dođe.
Stručnjaci napominju da poštujete propise i da pri prelasku šina budete maksimalno oprezni.
Nedavne tragedije na našim prugama, stradanje mladića u Tuzima i djeteta u naselju Šušanj kod Bara, ponovo su aktuelizovale priču o bezbjednosti na pruzi.
I dok nadležni poručuju da su preduzeli sve da se takvi događaji ne dešavaju, stručnjaci kažu da je gotovo uvijek ljudski faktor uzrok nastanka nezgoda na pružnim prelazima.
Prema podacima Željezničke infrastrukture, u 2016. godini su se dogodila 43 vanredna događaja, od čega su 14 nesreće, u kojima je poginulo osam ljudi, a četiri povrijeđeno.
Dvije tragedije na našim prugama u samo dva dana, upalile su alarm. U Željezničkoj infrastrukturi ipak kažu da rade sve što mogu da bezbjednost bude na najvišem nivou.
"Preduzeli smo sve mjere da se ovakvi događaji ne dešavaju. Dakle, prema našim saznanjima, putni prelaz Šušanj je bio ispravan, dakle kažem, istražni organi će utvrditi kako je došlo do nesrećnog slučaja. A Karabuško polje? Karabuško polje, nemio događaj se desio na otvorenoj pruzi", istakao je Ratko Stijepović iz Željezničke infrastrukture.
Pružni prelaz, u Zagoriču, recimo, urađen je po svim propisima, kaže vještak Igor Radojević. Upozorava da kada prelazite prugu, budete maksimalno oprezni.
"Gotovo uvijek uzrok je ljudski faktor kada je u pitanju sami nastanak nezgoda na pružnim prelazima. Na mjestima gdje postoji jedan kolosijek, koja su manje frekventna, koja nisu u samom gradskom jezgru, ti prelazi nemaju rampe i to je u suštini najveći problem i kada vozač sam mora da zaustavi vozilo, prilagodi brzinu, na taj način da omogući nesmetan i bezbejdan prelazak preko pruge i tu dosta često vozači prođu brzo, da se ne uvjere da to mogu bezbjedno da urade i najčešće tada dolazi do saobraćajnih nezgoda", kazao je Radojević.
Kada je riječ o pružnom prelazu u Šušnju, prema podacima Željeznice u posljednjih pet godina do danas tamo je bilo šest incidenata, samo sa materijalnom štetom i jedna nesreća sa smrtnim slučajem.
Taj prelaz je obezbjeđen zvučnom i svjetlosnom signalizacijom, ali nema rampu. Možda će je uskoro dobiti, a možda bi i ležeći policajci bili dobro rješenje.
"U nekim planovima između ostalog i predvidjeli da u nekoj budućnosti ugrađujemo i tamo polubranike", rekao je Stijepović.
"Rampe se postavljaju kada se utvrdi statistički da je ona nužna za broj prelazaka, što putničkog, što teretnog saobraćaja. Ono što se sada može uraditi sigurno jeste da se postave usporivači brzine i što više znakova koji usmjeravaju vozače da nailaze na pružni prelaz. Taj prelaz jeste jedan od najrizičnijih, ali svako ko prilazi tom pružnom prelazu mora sa posebnom pažnjom da stupa na njega", kazao je Radojević.
Od Podgorice do Bara ima 10 pružnih prelaza, a prema Nikšiću 13. Od ukupno 23, na njih 16 postoje rampe. Stručnjaci apeluju da se uvijek striktno pridržavate propisa.
"Najveći problem je nepoštovanje signalizacije od učesnika u drumskom saobraćaju. Definitivno, saobraćajna kultura nam je na jako lošem nivou", objasnio je Stijepović.
To pokazuje i amaterski snimak, iz jula 2015. godine, kada u Zagoriču pet automobila za minut prelazi prugu i pored crvenog svijetla i spuštenih rampi.
Stručnjaci kažu da čak i u rijetkim slučajevima kada se rampa spusti, a voza nema, i to traje, ne smijete samovoljno preko pruge, već treba sačekati koliko treba da se rampa podigne. Imajte na umu da se voz ne može zaustaviti odmah, već od trenutka kada mašinovođa pritisne kočnicu, dok stane, preći će bar četiri stotine metara, što je jednako četiri fudbalska terena.
Bonus video:
