Od 2010. godine Akcija za ljudska prava nastoji da se napad na novinara tretira kao napad na službeno lice. Taj predlog Akcija za ljudska prava ponovo je uputila Ministarstvu rada tokom javne rasprave o Nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika tražeći da se pojačana zaštita kakvu uživaju tužioci, sudije i advokati dodijeli i novinarima. Od zemalja okruženja, pojačanu zaštitu novinara prepoznaju zakoni u Hrvatskoj i Srbiji.
„Srbija ne pominje izrazito novinare, ali pominje pripadnike profesija koje se obavljaju u javnom interesu , koje se izlažu povećanom riziku od napada. Mi takođe prihvatamo i tu vrstu formulacije“, kazala je Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava.
Akcija za ljudska prava ima primjedbu i na još jedno rješenje koje se tiče istraživačkog novinarstva. U toj NVO traže da se izbriše ograničenje za krivično djelo neovlašćeno snimanje I fotografisanje.
"Za koje se kaže da neće odgovarati osoba koja to učini ako spriječi kirivično djelo za koje je propisana kazna od pet godina zatvora I veća.“ Smatramo da je apsolutno nerealno očekivati od istraživackog novinara ili građanina koji vidi izvršenje krivično djelo- npr. zlostavljanje policije za koje je predviđena niža kazna, da sada uzima Krivični zakonik na licu mjesta i vidi da li nešto smije da snimi ili ne”, kazala je Gorjanc Prelević.
Gorjanc Prelević ocjenjuje ohrabrujućim što je ministar pravde Zoran Pažin pokazao raspoloženje da se preispita oredba koja se odnosi na novo krivično djelo izlaganje poruzi suda i tužilastva . Nacrtom Krivičnog zakonika predviđeno je I do godinu zatvorske kazne za one koji izlože poruzi tužilaštvo I komentarišu sudske procese prije pravosnažnosti. Tu odredbu kritikovala su I medijska strukovna udruženja kao i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora.
“Primjera radi I novinari i mediji ako se karikaturom izrazi i ocjeni rad tužilaštva ili suda, to bi tužilaštvo I sud mogao da cijeni kao izlaganje poruzi I da pokrene postpuak. Mislim da nije dobro generalno uvoditi verbalne delikte", kazao je Veselin Radulović, pravni zastupnik MANS-a.
"Da ne bude zabune mi se ne zalažemo da se omogući bezrazložno vrijeđanje tuzilaca i sudija , vec smatramo da nepreciznim odredbama u KZ vrlo rizicno moze da se ugrozi sloboda izrazavanja , dakle druga ljudska prava", kazala je Gorjanc Prelević.
Između ostalih primjedbi na Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, MANS je predložio i kriminalizaciju nezakonitog bogaćenje javnih funkacionera. Ta NVO sugeriše i uvođenje novih krivičnih djela kao sto je nezakonita pogodba .
"Svi znamo da niz javnih funkcionera koje ima ogromno milionsko bogatstvo svakako ne može da objasni sa prihodima , sa zakonitim prihodima koje posjeduje. Čudi me da se Tužilaštvo ne zalaže prije svega za takav koncept", kazao je Radulović.
U MANS-u i Akciji za ljudska prava žale što tokom javne rasprave Vlada nije organizovala ni jedan okrugli sto na kom bi, uz prisustvo medija, predstavnici stručne javnosti imali priliku da obrazlože argumente.Svoje mišljenje o uloženim primjedbama I sugestijama na Nacrt o izmjenam I dopunama Krivičnog zakonika, nadležni u Ministarstvu pravde još ne žele da predoče javnosti I dodaju da će Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi biti objavljen na web stranici Ministarstva pravde u zakonskom roku koji ističe 3. februara.
Bonus video:
