U Crnoj Gori na 625 hiljada stanovnika postoji čak 51 partija. Posljednjih godina stiče se utisak da bi svi u politiku a to i ne čudi ako se zna koliko novca partije i političari dobijaju.
"Mi pokušavamo da građane upitamo da li su oni zadovoljni time što dobijaju i da ih pozovemo da traže više. Možemo da kažemo da CG za finansiranje partija izdvaja vise nego bilo ko drugi u regionu i vise nego bilo koja država u Evropi, dakle radi se o velikim sredstvima", kazala je Milica Kovačević iz CDT-a.
Za prošlogodišnje parlamentarne izbore u našoj zemlji iz budžeta je, prema podacima CDT-a, potrošeno oko 7 miliona eura.
"Svakog dana 2016. iz budžeta smo platili oko 19 hiljada eura za neku izbornu aktivnost, a svakog sata 797 eura", saopšteno je iz CDT-a.
To je značajno vise u poređenju sa susjednom Srbijom, gdje je 2016. takođe bila izborna godina.
"U Srbiji je na prošlim izborima potrošeno nešto vise od 4 miliona i 700 hljada eura, govorimo o novcu koji je država Srbija iz budžetskih sredstava izdvojila za finansiranje stranaka ili 0,07 poreskih prihoda budžeta Srbije. Same stranke su potrošile više od 13 miliona eura na posljednjim izborima", kazao je Bojan Klačar iz CESID-a.
Za redovan rad političkih partija u Crnoj Gori umjesto dosadašnjih 0,6 izdvajaće se 0,5 odsto bužeta, dok je u Srbiji to 0,1 odsto.
Crna Gora prednjači i kada su u pitanju zarade poslanika.
Iako su, od ove godine političkim predstavnicima u Skupštini Crne Gore plate umanjene 7 odsto, one se sada krecu i do hiljadu i 900, dok je prosječna plata u državi 509 eura, odnosno parlamentarci imaju 3 i po puta više.
"U Srbiji, kada se sabere ono što je plata poslanika i dodatak, dolazi se do nekog broja između 800 i 850 eura, toliko otprilike iznose primanja poslanika, što znaci da je u Srbiji plata u odnosu na prosjek, koji je otprillkke 376 eura, veća za oko 2 ili nešto više od 2 puta. Srpski i hrvatski parlamentarci su u regionu, koliko znam, negdje na istom nivou kada govorimo o odnosu primanja u odnosu na prosječnu platu", kazao je Klačar.
Još jedni susjedi – Hrvati glasali su prošle godine. Na tamošnjim prijevremenim izborima, festival demokratije građane je koštao 15 miliona eura.
Duplo više nego u Crnoj Gori ali i Hrvatska ima 8 puta više stanovnika. Prosječna plata u Hrvatskoj je 750 eura, a zastupnici u hrvatskom Saboru dva i po puta više, odnosno oko dvije hiljade eura, što je opet manji razmjer nego u Crnoj Gori.
Predstavnici civilnog sektora, koji koji prate rad političara, ističu kao ne treba zanemariti da poslanici imaju i niz privilegija, o kojima se malo govori – telefonske račune, auta, putovanja, vrlo povoljne cijene u skupstinskim restoranima. Ipak, saglasni su da je demokratija skupa, te da, iako se govori o velikim izdvajanjima za ovdašnje prilike, građanima u fokusu treba da bude ono što za taj novac dobijaju.
"Vrlo su često ti rezultati skromni, a radi se o velikom novcu, međutim, ne smijemo da upadnemo ni u opasnost da smanjujemo te troškove do te mjere da napravimo jedno društvo bez pluralizma I mogućnosti da čujemo neka drugacija mišljenja", kazao je Klačar.
Milica Kovačević uakzuje na još jedan važan aspekt, uprkos tome što je na izborima izlaznost velika. SINK MILICA KOVACEVIC CDT
"Mislim da je jako zabrinjavajuće, ono što pokazuju sva istraživanja javnog mnjenja, da su političke partije na dnu ljestvice povjerenja građana. Ja bih se radije okrenula u smjeru da za taj novac koji mi ulazemo u demokratiju zahtijevamo i dobijemo određeni kvalitet", kazala je Milica Kovačević.
Iz NVO poručuju da je problematično I to što stranke tokom kampanja imaju veće rashode od od prijavljenih prihoda, što ukazuje na postojanje određene sive zone u finansiranju.
Bonus video:
