Da bi transplantacioni program bio uspješan, potrebno je da se doniraju organi umrlih osoba.
To se u Crnoj Gori , u slučaju transplantacije bubrega , desilo samo jednom, prije tri godine.
U svim ostalim slučajevima porodica preminule osobe je odbila donaciju organa.
"Znači 99,99 odsto pacijenata to doživljava kao ličnu uvredu, bilo da se radi o neposrednim roditeljima, bilo da se radi o bratu, sestri, kumovima, jer to je jedan neprijateljski odnos, kao da smo mi otimači nečega što je najsvetije, da ne ulazimo u te emocije, bez obzira što je to jedna ljudski i zakonski određen razgovor sa rodbinom pacijenta. Jednostavno nije se pričalo, nema, nije zaživjelo", kazala je Marina Ratković, Nacionalni koordinator za transplantacioni program.
U Ministrarstvu zdravlja ne vidi svoju odgovornost što priča o donacijama organa još nije zaživjela.
"Lično, mi ovo vidimo kao jedan duži proces i moramo da se naviknemo da je ovo budućnost medicine", kazala je Mira Jovanovski-Dašić iz Ministarstva zdravlja
U sadašnjosti treba brzo reagovati. Od dvije stotine ljudi na hemodijalizi, bar 60 čeka novi bubreg. Nekoliko njih će organ možda dobiti od srodnika, a svi ostali, njih više od pedeset, čekaće bubreg od preminule osobe.
"Dvadeset donora na godišnjem nivou, naše liste čekanja ne bi bilo", kazala je Ratković.
Zakonski je na snazi pretpostavljena saglasnost. To znači da smo svi donori, jedino ako se za života kod svog ljekara ne izjasnimo da to ne želimo. Dakle, svako je potencijalni donor, ali zadnju riječ, nakon moždane smrti, ima porodica.
"Davalačka ili donorska kartica sada ima više funkciju da izražava pozitivan stav jedne osobe, međutim ona više sa novim zakonom nema značaja. Problem u novom zakonu je što se ipak porodica pita", dodala je Jovanovski Dašić.
Iz resornog Ministarstva najavljuju novu kampanju, ali bez konkretnih detalja.
"Da se ljudi ne bi plašili da će neko, znate usput te organe da im uzima na ulici, jer to je sve zakonski regulisano. Znači biće kampanje koje će uključivati, kako zdravstvene radnike, tako i opštu populaciju", kazala je Jovanovski Dašić.
"Mi smo fetišizirali smrt i ne daj Bože da nekome ne dođete sa samrtnu uru, a za lijepe stvari ne morate ni da mu se pojavite. Nadam se da će se polako i informacije i svijest, odnosno društvena odgovornost Crnogoraca mijenjati", kazala je Ratković.
I crkva je rekla svoje. U Kliničkom centru kažu da su dobili podršku mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i reisa Islamske zajednice Rifata Fejzića. Da organi ne trunu u zemlji, već da nekom spasu život.
Bonus video:
