U civilnom sektoru, koji prati rad pravosuđa, kao i poštovanje ljudskih prava, ocjenjuju da je sankcija suspendovanom komandantu Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Radosavu Lješkoviću preniska, te da će se u daljem postupku doci do adekvatnije kazne.
To je, kazali su Televiziji "Vijesti" iz nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava i Građanska alijansa, neophodno kako bi se demonstrirala istinska namjera državnih institucija da se na pravi način bore protiv torture i za jednak tretman svih građana pred zakonom.
Predstavnici ovih NVO poručuju i da SAJ u postojećem sastavu ne treba ni da postoji.
Pet mjeseci zatvora Lješkoviću, zbog pomoći učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela, za Građansku alijansu, nije adekvatna kazna.
"Apsolutno nijesmo zadovoljni ovom izrečenom presudom i negdje se nadamo da će tužilac ipak uložiti žalbu i da će u nekom novom postupku doći do adekvatnije kazne. Mi smatramo da sada treba da se ova jedinica rasformira jer je ona, kao što vidimo, formirana od ljudi koji su se zavjetovali na ćutanje, kada su u pitanju teške povrede ljudskih prava, kada je u pitanju tortura", istakao je Milan Radović iz Građanske alijanse.
U Akciji za ljudska prava smatraju da je osuđujuća presuda u ovom slučaju važan korak u borbi protiv policijske torture jer, kako kažu, važno je da ne odgovaraju samo oni koji su spremni da prebijaju građane, već i oni koji su spremni da ih štite. Ipak, saglasni su da je kazna preniska.
"Da je to kompromisna visina, imajući u vidu da radni odnos prestaje po sili zakona u slučaju pravosnažne osude na šest mjeseci. Prema tome, ako ova osuđujuća presuda, prvostepena ovakva kakva je, postane pravosnažna, nema osnova da gospodinu Lješkoviću radni odnos prestane po sili zakona. Međutim, postavlja se pitanje njegove dostojnosti u slučaju da se presuda potvrdi, da radi u policiji osoba koja je sremna da štiti mučitelje", kazala je Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava.
Gorjanc Prelević ističe kako je neophodno da nadležni pokažu kako ovo nije konačan ishod događaja iz oktobra 2015.
"Veoma je važno da se istraje u utvrđivanju odgovornosti i drugih osoba, kako u redovima SAJ-a, tako i u redovima Uprave policije, koji su sprečavali identifikaciju svih onih koji su učestvovali u izvršenju ovih krivičnih djela policijske torture nad građanima", rekla je Gorjanc Prelević.
Iz Građanske alijanse ukazuju na selektivan odnos sistema prema građanima, kade je u pitanju tortura.
Dok, kako kažu, službena lica u dugim postupcima dobijaju veoma niske kazne, građani, prijavljeni za napad na službeno lice u znatno kraćim postupcima bivaju strože kažnjeni.
"Ukoliko imamo da sud sankcioniše one pripadnike policije koji se solidarišu na način da neće da otkriju i daju podatke o službenicima koji su zlostavljali, to je bukvalno - može se staviti znak jednakosti da je i ta osoba jednako odgovorna kao i ona koja je zlostavljala", kazao je Radović.
U civilnom sektoru su saglasni da bi i sud i tužilaštvo morali mnogo efikasnije da reaguju i sa mnogo više osjećaja za prava građana, kako bi pokazali želju državnih institucija da se na pravi način bore protiv torture.
Bonus video:
