Tokom protekle dvije godine, nezapamćeni izazovi u oblasti migracija i bezbjednosti stavili su pod znak pitanja snagu Evrope i njenog najbližeg susjedstva, i to na više nivoa. Istovremeno, ova pitanja su se pokazala kao prilika za veći stepen saradnje, uspostavljanje tješnjih veza i produbljivanje postojećih odnosa širom Evrope kao regiona i kontinenta, izvan nacionalnosti ili članstva u Evropskoj uniji. U tom svjetlu, potrebno je dodatno produbiti i intenzivirati saradnju EU i Zapadnog Balkana kako bi ista postala primjer načina na koji se sa zajedničkim izazovima izlazi na kraj u duhu iskrene solidarnosti. Jer upravo je solidarnost glavni katalizator snažnije saradnje.
I dok je više od 800.000 ljudi stiglo na evropske obale 2015. godine, tražeći zaštitu od Grčke preko Srbije do Njemačke, broj dolazaka je opao na ispod 200.000 zabilježenih u 2016. godini zahvaljujući dobroj saradnji u regionu, uključujući i dogovor EU i Turske, i boljem upravljanju granicama širom zapadnobalkanske rute. Istovremeno, Evropa je 2015. i 2016. godine bila svjedok nekoliko krvavih terorističkih napada koji su pokazali međupovezanost terorista, trgovine oružjem i prijetnje od radikalizacije širom kontinenta. Iako su pitanja migracije i bezbjednosti veoma različiti fenomeni, oba pitanja su ukazala na jasnu potrebu za evropskim odgovorom u najširem smislu, zasnovanom na uzajamnom povjerenju, zajedničkim vrijednostima i pojačanoj saradnji.
Zbog toga je jedan od ključnih elemenata nove Evropske granične i obalske straže - na čijem polju djelovanja se i ukrštaju pitanja migracije i bezbjednosti - upravo saradnja koja nije ograničena na EU, već je fokusirana na Evropu kao region. Bilo da su bivša jugoslovenska republika Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija ili Crna Gora pod pritiskom, Evropska granična i obalska straža će sada biti u mogućnosti da ponudi dodatnu podršku kada je riječ o upravljanju granicama. Upravo zbog toga će Europol uskoro postaviti oficire za vezu u regionu Zapadnog Balkana, kako bi ojačao saradnju i razmjenu informacija o krijumčarenju migranata, istragama i aktivnostima u borbi protiv terorizma. To je takođe jedan od razloga zbog kojeg želimo da unaprijedimo našu saradnju u oblasti vatrenog oružja na Zapadnom Balkanu, kako bismo izbjegli da se vatreno oružje i dalje krijumčari u regionu i zloupotrebljava za kriminalne i terorističke svrhe drugdje u Evropi.
Zemlje Zapadnog Balkana nemaju samo duge i čvrste istorijske odnose sa Evropom u dobrim i lošim trenucima. Zapadni Balkan jeste Evropa. Mi dijelimo zajedničku prošlost i sadašnjost, ali i budućnost. Zato je, na primjer, izuzetno značajno očuvati i obezbijediti bezvizni režim za cijeli region Zapadnog Balkana, uključujući i Kosovo. Novi mehanizam za ukidanje viza i predloženi Evropski sistem za informacije o putovanjima i njihovom odobrenju su upravo osmišljeni kako bi zaštitili i olakšali kretanje putnika iz regiona, istovremeno unapređujući bezbjednosne standarde u korist svih.
Bliski i čvrsti odnosi Zapadnog Balkana i EU sada su od vitalnog značaja više neko ikada. I kako mobilnost bude postajala sve više nezaobilazna karakteristika 21. vijeka, i kako se metode krijumčara i terorista sve više budu mijenjale, partnerstvo EU i Zapadnog Balkana će samo rasti. Na kraju krajeva, naše partnerstvo prevazilazi pitanja migracije i bezbjednosti, jer je Zapadni Balkan dio evropske porodice, istorijski, kulturno i nadam se u bliskoj budućnosti i institucionalno. Nikada ne smijemo dozvoliti da se ovaj region vrati u prošlost, tamo gdje su mračne uspomene na nacionalizam i dalje svježe. Zapadni Balkan u svojoj cjelosti mora da gleda u budućnost - i taj budući put može biti samo evropski; put koji vodi napretku, prosperitetu, stabilnosti i miru. Zato što je to autentična želja i vizija svih naroda ovog dijela Evrope.
Autor je evropski komesar za migracije, unutrašnje poslove i državljanstvo
Bonus video:
