OCJENE, PROCJENE I INTERPRETACIJE
U istom danu kada su objavljeni rezultati predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, dočekani uz rasprave o konačnom kraju liberalne demokratije kakvu poznajemo, predstavljeni su i ovogodišnji izvještaji o postignutom u procesu evropske integracije. Projekcije o jačanju demokratije u ovom dijelu svijeta jednako pesimistične.
Komentari izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru su gotovo isti kao i uvijek. Najbolje stojimo u ”trci” za sljedeću članicu Unije. Razlog za zadovoljstvo i dokaz posvećenosti evrooatlantskim integracijama. Putokaz za dalje. Slaba konkurencija. Napredak je tehnički, u praksi je sve isto.
Ima ih koji su otišli i korak dalje, a među njima i glavni pregovarač, a koji su ovogodišnji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori okarakterisali kao najpozitivniji do sada. Prostim upoređivanjem ocjena iz izvještaja za prošlu i ovu godinu po svim poglavljima, što je Institut alternativa uradio za sve nas odmah po objavljivanju, jasno je da je ovo problematična konstatacija. Kvalitativno, numerički, kako god. Ove godine je jedno poglavlje više gdje nema nikakvog napretka, i jedno manje gdje postoji nekakav napredak (ograničen ili dobar). Od ukupno 33 poglavlja gdje državni organi sprovode određene aktivnosti, Crna Gora je u 2016. godini ostvarila “dobar napredak“ (što i dalje nije najbolja ocjena koja se u ovoj školi može dobiti) u okviru njih osam. Svi ostali napori su ”ograničeni” ili ”nepostojeći”. Uključujući i aktivnosti na jačanju vladavine prava. Ili javnih nabavki. Podsjetimo, poglavlja koja se odnose na vladavinu prava su otvorena na samom početku pregovora i biće zatvorena na samom kraju, a napredak u okviru njih je ”uslov svih uslova”.
Ili da pređemo sa brojki na slova. Iste rečenične konstrukcije politička elita na vlasti dočekuje sa sve većim oduševljenjem. I, zaista, konstatacija ”korupcija ostaje preovlađujuća u mnogim oblastima i nastavlja da predstavlja ozbiljan problem” ne može biti drugačije protumačena već izrazito pozitivno. A ona je ista od riječi do riječi u izvještajima Evropske komisije o Crnoj Gori četiri godine zaredom.
Unija je ”zasićena” procesom proširenja. Globalni trend opadanja demokratskih vrijednosti, kao i problemi u sopstvenom dvorištu, glavni su razlozi za to. Sitna unapređenja okvira demokratizacije i promjena forme izvještavanja i dalje nas ostavlja u začaranom krugu nedovoljno konkretnih i oštrih ocjena i preporuka: ”trebalo bi”, ”dalji napori su potrebni”, ”nedovoljna transparentnost”, ”neophodno dalje jačanje kapaciteta”, ”unapredijediti procedure imenovanja i napredovanja”. Najbolji primjer za navedeno je grupna ocjena komesara Hana za zemlje zapadnog Balkana po kojoj ”napredak prisutan, a napori potrebni kod strukturnih reformi, kao i na unapređenju implementacije”. Četiri godine od početka procesa pregovora i u Crnoj Gori, i dalje, možemo najviše biti ponosni na unapređenja zakona.
Evropska komisija je ove godine odustala i od pripreme posebnog izvještaja o stepenu ispunjenosti mjerila za Crnu Goru koji je bio najavljen početkom godine zbog ”nedovoljnih kapaciteta za ovakav poduhvat”. Makar tako kažu naši državni organi. A za ovakvu procjenu je zapravo potreban minimalan napor: tražiti od nadležnih državnih institucija drugačije izvještavanje i grupisanje podataka. Slikovito (i više puta upućeno i samoj Komisiji): unapređenje nadzora treba da bude verifikovano brojem kontrola, a ne brojem službenika koji kontrolišu. U samim izvještajima Komisije kroz jaču vezu između mjerila, prioriteta u okviru svakog od njih i konkretnijih smjernica za traženi track record. I jasnije isticanje nedemokratskih praksi.
S druge strane, crnogorska administracija je nemotivisana za usvajanje svega što je iznad/izvan minimalnih standarda. Proizvoljnost, politička obojenost, nezainteresovanost, glavne su karakteristike rada službenika. Ušuškanost i zaštićenost kroz percepciju da prestupi neće biti sankcionisani.
Da zaključimo, ”stalni napredak” u jačanju institucija i zakona kroz proces pregovora ne znači i jačanje demokratije u Crnoj Gori. Demokratija nazaduje. Freedom House demokratski skor za Crnu Goru pokazuje da je regresivni trend prisutan u kontinuitetu od 2012. godine. Međutim, i bez primjene razvijene metodologije ovo se najbolje može vidjeti kroz izbornu i postizbornu retoriku, ambijent zastrašivanja, etiketiranje, napade na nezavisne medije i kritičare vlasti, sistem (ne)odgovornosti za kršenja zakona, brojne zloupotrebe, selektivno reagovanje institucija, i, još uvijek, ograničene uslove za fer i slobodne izbore.
Autorka je članica radne grupe za poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava
Bonus video:
