O PROSTORU, RODE

Branhanalije

Da su mnogi tragovi do pećine, tj. do Ministarstva održivog razvoja i turizma, nije teško dokazati. Ali, to treba da dokazuje institucija nadležna za korupciju i organizovani kriminal
74 pregleda 2 komentar(a)
gradilište, Foto: Arhiva "Vijesti"
gradilište, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 13.03.2015. 08:50h

Čitaocu će naslov, vjerovatno, ličiti na riječ BAHANALIJE. To nije slučajno. Dionizije, odnosno bahanalije, su kod starih Grka i Rimljana bile ritualne orgijske i mistične svečanosti. Održavane su, u klasičnom periodu, u čast boga vegetacije i plodnosti kome je potčinjena cijela priroda, Dionisa. Kasnije se Dionis/Bahus pretežno prikazuje kao bog vinove loze i vina.

U dionizijskim svečanostima učesnici su kroz ples dostizali stanje ekstaze, čemu je pomagalo i vino. U prenosnom značenju, dionizije, tj. bahanalije znače raspusnost, raspojasanost, pijanstvo, terevenčenje. Riječju, neumjereno, razuzdano ponašanje.

Po grčkoj mitologiji, Dionis je bio sin Zevsa i Semele, Kadmove i Harmonijine kćeri. I eto nas kod kuće. Prema grčkom predanju, a i našem, osnivač Budve je Kadmo sa ženom Harmonijom. Namjera mi je i bila da ukažem na raspojasanost, raspusnost i neodgovornost prema prostoru. A u dugom periodu, mnogo šta od urbanističkih bahanalija odvija se u mandatima aktuelnog ministra Branimira Gvozdenovića. Branhanalije.

Primjera je mnogo. Recimo cijela Budva. Petrovac takođe. Primjer iz Bijele, gdje se divlja gradnja odvija dok Ministarstvo provodi konkurs za izbor urbanističko-arhitektonskog rješenja na osnovu koga će investitor dobiti urbanističko-tehničke uslove za izradu projektne dokumentacije za turistički kompleks hotela Delfin. Pozivni konkurs objavljen je 30.12.2014, rok za predaju radova bio je 23. februar 2015. Fotografija koja slijedi je napravljena početkom februara 2014, dvije nedjelje prije završetka konkursa.

Na osnovu odabranog konkursnog rješenja, a i žiriju je trebalo nekolika dana da donese odluku, slijedi po Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata, odluka izvršnog organa, u ovom slučaju Vlade Crne Gore, da konkursno rješenje postaje sastavni dio Prostornog plana opštine Herceg Novi. Tek tada se investitoru mogu izdati UT uslovi.

Na osnovu fotografije, vidi se da je graditelj potpuno miran, siguran da mu se ništa neće desiti. To što u međuvremenu neki ljudi ozbiljno rade konkurs na koji su pozvani, što će žiri ozbiljno razmotriti i ocijeniti radove, što će se u Ministarstvu ozbiljno angažovati da pripreme materijal za sjednicu Vlade, ova fotografija obesmišljava. Ali i nameće pitanje: ko je toliko moćan da investitoru kaže: „Radi bez brige, niko te neće dirati, završićemo posao“? A koja je svrha čitave predstave?

Da su mnogi tragovi do pećine, tj. do Ministarstva održivog razvoja i turizma, nije teško dokazati. Ali, to treba da dokazuje institucija nadležna za korupciju i organizovani kriminal. To što je oblast urbanističkog planiranja u Crnoj Gori postala najpogodnije tlo za korupciju, izgleda ne pogađa Ministarstvo. A ni ministra. Izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata koje su neustavne i štetne, dolaze upravo iz Ministarstva. Sa potpisom ministra B. Gvozdenovića. Na primjer, članom 60a Zakona suspenduje se ustavno načelo podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

Ovim članom se ovlašćije izvršni organ vlasti, državne ili lokalne, da po takozvanom skraćenom postupku može mijenjati planski dokument. A planski dokument je isto što i zakon: donošenje, recimo, Prostornog plana Crne Gore u nadležnosti je Skupštine. Ali, primjenom ovoga člana Vlada može da donese izmjenu koja postaje sastavni dio Plana. Analogno se dešava sa Prostornim planom opštine Herceg Novi, u konkretnom slučaju Vlada će usvojiti konkursno rješenje za lokaciju hotelskog kompleksa Bijela.

Niti Vlada Crne Gore, niti bilo koja opštinska vlada nije po Ustavu Crne Gore ovlašćena da zamijeni skupštinsku odluku, tj. zakonodavnu vlast. Član 60a Zakona je i osmišljen zbog branhanalija. Primjer drugi: Ministarstvo predloži, a većina u Skupštini izglasa, izmjenu Zakona tako da se eksproprijacija zemljišta i objekata može vršiti na osnovu generalnog projekta (idejnog rješenja), a ne na osnovu idejnog projekta kako je jedino stručno i moguće. Jer, generalni projekt, recimo za saobraćajnicu, ne sadrži dovoljnu preciznost za eksproprijaciju. Još je bolje ako se eksproprijacija radi na osnovu glavnog projekta.

Ali, pojam lova u mutnom je poznat. Izvrši se esproprijacija, plati iz budžeta i što nije trebalo. Ili, pak, kome je trebalo. I idemo dalje. Uzalud objašnjavanje, i na matičnom odboru i na plenumu da se radi o predlogu koji je u stručnom smislu nesuvislost, a u finansijskom štetan po državni budžet. Prođe i takav predlog ministra B. Gvozdenovića. I traju branhanalije u planiranju i izgradnji prostora.

P.S. 1. Molim Vrhovno državno tužilaštvo da rasvijetli zašto se bespravno gradilo dok je konkurs bio u toku. 2. Molim ministra Branimira Gvozdenovića da se postara da učesnici navedenog konkursa i članovi žirija dobiju honorare za svoj rad. Jer, obećanje nekoga iz Ministarstva dato investitoru da bez brige gradi bespravno, ne smije da obesmisli ozbiljan stručan rad i napore ovih ljudi koji su radili po pozivu, odnosno rješenju Ministarstva.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")