U čitavom svijetu vlada ogromno interesovanje za tip tehnološke inovacije kakva je Silikonska dolina. S te tačke gledišta, inovativnost Amerike pokazuje svoje istinske prednosti koji drugi pokušavaju da podražavaju. Ali evo prave zagonetke: zašto je tako teško naći korist od tih inovacija u statistici BDP-a?
To što se događa danas, slično je razvoju od prije nekoliko decenija, sa početka ere personalnih kompjutera. Ekonomista Robert Solou, laureat Nobelove nagrade za novatorstvo u oblasti ekonomije, žalio se 1987. godine što „u svemu vidimo kompjutersku eru, osim u statistici proizvodnje“. Postoji nekoliko mogućih objašnjenja.
Moguće je da BDP ne obuhvata poboljšanje životnog standarda koje omogućavaju inovacije kompjuterske ere. Ili su, moguće, te novine zaista manje važne nego što to smatraju njihove pristalice. A ispostavlja se da ima istine i u jednoj i u drugoj tvrdnji.
Sjetimo se kako se nekoliko godina prije kraha Leman Bradersa finansijski sektor ponosio svojim inovacijama. Uzimajući u obzir to što finansijske intitucije privlače najveće umove iz cijelog svijeta, niko ne bi ni očekivao nešto drugo. Ali, pažljivim posmatranjem postalo je jasno da je veliki dio tih inovacija bio razvoj efikasnijih načina kako prevariti druge, manipulisati tržištima a da te ne uhvate (barem tokom dužeg vremena) i kako koristiti tržišnu moć.
U to vijeme, kada su resursi tekli u taj „inovativni“ sektor, rast BDP bio je primjetno niži nego ranije. Čak u najboljem periodu nije doveo do poboljšanja života (kod svih osim kod bankara) i to je, na kraju, dovelo do krize iz koje se tek sada izvlačimo. Opšti društveni doprinos tih „inovacija“ bio je negativan.
Osim toga, bum internet kompanija, koji je prethodio, bio je takođe ostvaren na bazi inovacije - veb sajtovi preko kojih je preko interneta bilo moguće poručiti hranu za psa i bezalkoholna pića. U najmanju ruku, ovaj nam je period ostavio u nasljeđe efikasne sisteme za pretragu i optičku infrastrukturu. Ali, vrlo je teško procijeniti kako ušteda vremena, koja se podrazumijeva internet kupovinom, ili uštede koje mogu proisteći zbog pojačane konkurencije (lakše upoređivanje cijena na mreži), utiču na naš životni standard.
Treba naglasiti dvije stvari. Kao prvo, profitabilnost inovacija može biti loš pokazatelj ukupnog doprinosa našem životnom standardu. U našoj ekonomiji, gdje pobjednik dobija sve, čovjek koji je stvorio najbolji sajt za onlajn kupovinu i dostavu hrane za pse može privući sve koji koriste internet, i od toga imati ogromnu dobit. Ali bez službe dostave, veliki dio te dobiti jednostavno bi pripao drugima. Ukupni doprinos veb sajta ekonomskom rastu u stvarnosti može biti sasvim nevelik.
Osim toga, ako inovacije kao što su bankomati dovode do rasta nezaposlenosti, ni jedan od društvenih troškova - ni patnja onih koji su otpušteni, ni povećanje fiskalnog troška za isplatu nadokande za nezaposlene - nema uticaja na profitabilnost firme. Dalje, naše mjerenje BDP-a ne odražava cijenu povećane zabrinutosti ljudi koji se nalaze pod uvećanim rizikom da izgube posao. Važno je i to što BDP često neprecizno pokazuje poboljšanje društvenog blagostanja koje je rezultat inovacija.
U jednostavnijem svijetu, gdje inovacije prosto označavaju smanjenje cijene proizvoda, recimo, automobila, bilo bi lako procijeniti uticaj novina. Ali kada inovacija utiče na kvalitet automobila, tada se zadatak usložnjava. I to je još očiglednije u drugim oblastima: kako da precizno procijenimo činjenicu da zahvaljujući napretku medicine operacije na srcu sada imaju veću vjerovatnoću uspjeha nego u prošlosti, što u rezultatu dovodi do značajnog produžetka i kvaliteta života?
Ipak, niko ne može izbjeći neprijatni osjećaj da će, u krajnjem, doprinos posljednih tehnoloških inovacija dugoročnom rastu životnog standarda biti značajno manji nego što to tvrde entuzijasti. Mnogo intelektualnih napora je uloženo u razradu efikasnijih načina da se do maksimuma dovedu reklamni i marketinški budžeti - dolazeći tako do klijenta, posebno onog sa velikom zaradom, koji bi zaista mogao kupiti njegov proizvod. Ali životni standard moguće je još poboljšati ako sav taj talenat bude dodijeljen fundamentalnim istraživanjima - ili čak prikladinijim istraživanjima koja bi mogla da dovedu do novih proizvoda.
Da, postoji vrijednost u boljim vezama između ljudi koje omogućavaju Fejsbuk i Tviter. Ali kako te inovacije možemo porediti sa laserom, tranzistorom, Turingovom mašinom i mapiranjem ljudskog genoma, od kojih je svaki doveo do poplave proizvoda koji su promijenili tržište?
Najzad, ima osnova da odahnemo. Iako ne znamo koliko posljednje tehnološke inovacije doprinose našem blagostanju, barem znamo da, za razliku od talasa finansijskih inovacija koje su gospodarile u svjetskoj ekonomiji prije krize, imaju pozitivan efekat.
Bonus video:
