Insajderi ste i ne možete toliko cijeniti ljepotu koja vas okružuje. Ovo je zavidno lijep ambijent, cijenite ga, volite i budite ponosni na to...".Ovim riječima se jedan vrlo poznati umjetnik obratio građanima i rukovodstvu Herceg Novog na zatvaranju ovogodišnjeg "Praznika mimoze".
Pitanje je da li ih je i na trenutak uspio da natjera na razmišljanje i zaključak da je naša jedina ekonomska perspektiva turizam zasnovan na očuvanoj životnoj sredini, a ne na betonizaciji obale i prenamjeni zelenih površina.
Rastuća potražnja stranaca za nekretninama na našem prostoru ubrzano nam donosi betonizaciju obale.
Opravdano je nastojanje svakog investitora da što jeftinije kupi, a što skuplje proda i ode, odnoseći novac, ostavljajući nam vlasnike apartmana. Ako se ova dinamika prodaje nastavi, sa pravom se možemo pitati čija će biti naša obala i ko će u njoj uživati - mi ili stranci. Ocjenjujući sadašnje, naše euforično, ponašanje, od pojedinca do lokalne samouprave, dolazimo do zaključka da ćemo definitivno biti poraženi i da snagu novca više ništa neće moći da zaustavi.
A tome se može dodati i činjenica da se tome pridružuju i lokalni arhitekti, koji ispunjavaju svaku želju investitora sa dalekih destinacija, najčešće projektujući male neukusne grupisane zgrade. Vrlo je mali broj njih koji svoja djela zasnivaju na vrijednostima naše tradicije. Urbanisti su ustuknuli pred najezdom kratkoročnih parcijalnih interesa, zasnovanih samo na broju stambenih jedinica. Ova tendencija se drastično ubrzava i već se nazire potpuno zagušenje prostornih kapaciteta čitave Hercegnovske rivijere, a naročito Igala, čije posljedice ćemo vrlo brzo osjetiti.
Već u ovom trenutku Igalo ne može da bude standardizovano kao liječilišno mjesto, jer je drastično smanjen odnos zelenih u odnosu na stambene površine.
Međutim, naša Opština nesmanjenom žestinom i dalje narušava ovaj odnos, donosi planska dokumenta koja su u suprotnosti sa konceptom razvoja Igala. Dozvoljava izgradnju stambene višespratnice na samom rubu parka Titove vile, bespovratno uništavajući ekskluzivitet te jedinstvene lokacije. Planira izgradnju autobuske stanice i apartmanskog naselja (400 stanova za tržište) u neposrednoj blizini liječilišta, na ovom, sa aspekta zdravstvenog turizma, dragocjenom prostoru.
Može se zaključiti da će zbog trenutne zarade biti izgubljen najdragocjeniji prostor Igala. Kao da smo zaboravili promašaje sa apartmanskim naseljem na Savini i sličnim tzv. “renta vilama" koja su se kao ružne "betonske mrlje", bez imalo zelenila, prilijepile na južnim padinama Savinske dubrave i parka "Boka" nekada najljepšeg na Jadranu.
Nadamo se da planirana zla sudbina neće zadesiti okruženje liječilišta, koje predstavlja posljednju zelenu oazu u samom centru Igala.
Ovaj jedinstveni prostor od 216.000 kbadratnih metara nešto je najvrednije što imamo u Herceg Novom. Premda postoje idejni planovi i za betonizaciju ovog prostora odnosno gradnju luksuznih vila, nadamo se da do toga neće doći. Jer, kad se jednom potroši i uništi prostor, više se ne može nadoknaditi.
Međutim, ovaj prostor počinje da ugrožava izgradnja tzv. kondo hotela, koji ustvari kod nas predstavlja-ju način za lakšu izgradnju i prodaju apartmana koji će navodno biti u funkciji turizma, jer takve zgrade imaju i neke ugostiteljske sadržaje.
Institut u Igalu je trenutno preduzeće sa najviše zaposlenih u Crnoj Gori i donosi blagostanje i materijalnu sigurnost za preko 700 lokalnih porodica. On posjeduje preko 90.000 kvadratnih metara smještajnog prostora koje ga bi trebalo revitalizovati, što bi bilo sasvim dovoljno za sve buduće potrebe zdravstvenog turizma.
Zato imam potrebu da budućim investitorima predložim nešto atipično u odnosu na kondo i apart hotele, a odnosi se na izgradnju jedinstvenog zdravstveno-rekreacionog kompleksa pod imenom "Liječilište na otvorenom".
Lokacija ovog liječilišta na otvorenom bi bila na zapuštenom dijelu obale ispod objekta Titove vile do ušća rijeke Sutorine. Na ovom prostoru se nalaze svi ljekoviti prirodni faktori (peloid, mineralna i morska voda, 1.000 m duga pjeskovita i blatna plaža, specifična mikroklima, raznolikost obalnog pejzaža...) koji predstavljaju izuzetnu vrijednost koja nema konkurencije. Ovo liječilište na otvorenom bilo bi moderno i atraktivno. Pružalo bi vrhunske terapeutske usluge stranim i domaćim klijentima, koristeći sve talasoterapeutske prednosti koje ima ovaj dio Topljanskog zaliva i, što je najvažnije, sačuvao bi ovaj najdragocjeniji prostor Igala za neke pametnije generacije.
Pored medicinskog dijela, koji osim medicinskih pregleda podrazumijeva primjenu morskih i blatnih kupki, programirano sunčanje, medicinske vježbe u vodi, plićaku i na plaži, udisanje morskog aerosola, dozirane šetnje, aktivni odmor, itd. Ovakvo liječilište na otvorenom imalo bi turističke, ugostiteljske i zabavne sadržaje (barove, kafiće, prodavnice, agencije i dr.) sa najsavremenije urađenim sanitarno-higijenskim čvorovima i sportskim terenima (tenis, sportovi na plaži, mali fudbal) kao i sportovi na vodi.
Objekti ovakvog liječilišta (ambulante, prostor za relaksaciju, prostor za blatne i morske kupke) mogli bi da podsjećaju na nekadašnje iz čuvenog francuskog kluba "Mediterane" na ostrvu Sv. Marko kod Tivta (ko se još sjeća). U ovakvom jedinstvenom liječilištu na otvorenom pružala bi se vrhunska medicinska i turistička usluga, a bio bi zaposlen veliki broj visokostručnih terapeuta i ostalih, koji se godinama nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
Ovakvo liječilište na otvorenom bi doprinijelo da Institut dopuni svoju ponudu u periodu od maja do oktobra, podižući i šireći nivo svoje usluge a u isto vrijeme bi bio zaštićen ovaj izuzetno vrijedni prostor od malih investitora i njihovih kondo hotela.
Ako bi se uspješno realizovao, ovaj projekat i način razmišljanja pomogao bi da se sačuvaju slične lokacije sa ljekovitim prirodnim faktorima u Ulcinju, Petrovcu, Bigovu i Tivtu, pred najezdom apart i kondo hotela.
Bonus video:
