Parlamentarna istraga o korupciji u privatizaciji Telekoma Crne Gore ulazi u svoju završnu fazu. Anketni odbor će morati da podnese izvještaj do 1. oktobra ove godine. Tako bi izvještaj Anketnog odbora mogao da stigne u jeku predizborne kampanje, a neposredno pred izbore zakazane za 14 oktobar.
Najgore vrijeme za sprovođenje parlamentarne istrage jeste predizborno vrijeme. Naročito ovakve istrage, u kojoj je odavno postavljena hipoteza o odgovornosti prvog čovjeka jedne partije i ranijeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića. Neprijatnost i nametnuta obaveza za njegove partijske kolege u Anketnom odboru. Dilema pred sadašnjim i budućim koalicionim partnerima. Izvjesna nesaglasnost javnog interesa i partijskog interesa.
Dosadašnji tok parlamentarne istrage pružio je nove informacije, viši stepen odgovornosti nadležnih organa, pojačanu saradnju među organima u zemlji i sa inostranstvom. Nadležni organi su konačno počeli da rade svoj posao. Malo, kasno i nevoljno, ali ipak rade. To, nažalost, ne bi bilo moguće bez postupaka koji su se vodili ili traju u inostranstvu, ali i bez parlamentarne istrage.
Paralelno sa ovom, našom, parlamentarnom istragom počinje suđenje nekim od (navodnih) inostranih aktera pred sudom u Sjedinjenim Američkim Državama. Ova parlamentarna istraga ne smije zavisiti od istražnog ili sudskog postupka koji se vodi u inostranstvu. Takođe, parlamentarna istraga ne smije zavisiti od dinamike tužilačke istrage u Crnoj Gori.
Zato Anketni odbor mora istrajati da tokom septembra prikupi što je više moguće informacija i privede svoj posao kraju pripremom izvještaja o saznanjima koja su dostupna.
Nedopustivo je da na putu traganja za istinom, članovima Anketnog odbora stoje drugi državni organi kako se to može zaključiti iz nedavne najave Vrhovnog državnog tužilaštva i tzv. Uprave za pranje novca. Naprotiv, državni organi dužni da dostave na uvid svu traženu dokumentaciju koja bi "mogla biti od značaja za ostvarivanje povjerenog zadatka", dužni su da postupe „u najkraćem mogućem roku i "da daju istinite isprave, podatke i obavještenja".
Dakle, ne postoji pravni osnov za "selektovanje" informacija koje će biti dostavljenje. Takvo eventualno postupanje predstavlja kršenje zakona. Zato na ovim institucijama nije da “iskazuju poštovanje i povjerenje prema članovima odbora”, nego da postupaju prema Ustavu, Zakonu o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, Zakonu o parlamentarnoj istrazi i drugim pravnim aktima kojima je definisan odnos izvršne vlasti prema Skupštini i njenim radnim tijelima u postupku sprovođenja parlamentarnih kontrolnih mehanizama. Najavljeno “filtriranje” informacija koje će se dostavljati poslanicima, osim što je nezakonito, može bitno ograničiti sprovođenje kontrolne funkcije. Zato poslanici moraju biti jedinstveni u osudi ovakvih najava nezakonitog ponašanja koje dolaze od ključnih institucija čiji bi rad trebalo da kontrolišu. Nedopustivo je da poslanici vladajuće većine, prihvataju i odobravaju najave da će se Skupštini ubuduće selektivno dostavljati podatke i vršiti procjena javnog interesa prije dostavljanja tajnih podataka osobama koji prema Zakonu o tajnosti podataka imaju ovlašćenje da u iste imaju uvid.
Anketni odbor će u svom izvještaju moći da ukaže na sistemske probleme i preporuči mjere kako bi se umanjila mogućnost da se slična stvar ponovi. Pitanje koje visi u vazduhu: da li će u Anketnom odboru biti obezbijeđena potrebna većina za usvajanje izvještaja. Podsjetimo, za izglasavanje izvještaja potrebna je većina članova odbora. Podsjetimo, za izglasavanje izvještaja potrebna je većina članova odbora koji čine četiri poslanika vladajuće većine i četiri poslanika opozicije. Na stranu to što svaki član odbora ima pravo da izdvoji mišljenje. Vrijeme pred nama će pokazati da li je parlamentarni dijalog dostigao takav nivo da se izvještaj o radu Anketnog odbora može usvojiti sa visokim stepenom saglasnosti. Čak i u ovom slučaju i u predizborno vrijeme. Ukoliko se to desi, važno je da ne bude na štetu istine. Anketni odbor ne može ni osuditi ni osloboditi bilo koga krivice. Krivica se utvrđuje u drugim postupcima. Odluka o sadržaju izvještaja Anketnog odbora neće ni dobiti ni izgubiti parlamentarne izbore. Za Đukanovića i drugove odavno niko ne glasa zato što misli da su pošteni ili pošteniji od konkurencije. Značaj ove parlamentarne istrage za dalji razvoj ovog i drugih mehanizama, nadilazi kratkoročnu dobit i politički profit bilo koje strane. Dosadašnji tok parlamentarne istrage je potvrdio potencijal koji ima ovaj važan kontrolni mehanizam Skupštine u nadzoru nad izvršnom vlašću. Parlamentarna istraga je uspjela dovesti u žižu javnosti šestogodišnju istragu državnog tužilaštva koja nije imala nikakvih konkretnih rezultata. Značajnu ulogu u ovom procesu mogu odigrati mediji. Međutim, do utvrđivanja političke odgovornosti konkretnih lica za korupciju u privatizaciji državne telekomunikacione kompanije, Anketnom odboru predstoji još ozbiljnog rada.
Bonus video:
