Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama počela je u južnoafričkom gradu Durbanu i trajaće do 9. decembra. Već prvog dana stiglo je skoro 20.000 delegata iz 190 zemalja. Svi oni mogu slobodno da se vrate doma, jer je u Durban stigla crnogorska delegacija sa konačnim rješenjem posljedica promjena klime.
Dok svijet muku muči kako da zaustavi otapanje lednika i povećanje nivoa voda, uz apokaliptične najave da bi pod vodom mogle nestati čitave države, a potopljeni i Njujork i London, u Crnoj Gori su pronašli recept kako da nivoe jezera i voda uopšte smanje do potpunog nestajanja. Tako bi crnogorska Vlada mogla kolektivno da dobije Nobelovu nagradu, koja bi bila oduzeta Al Goru i Svjetskom klimatskom panelu.
Recept je prost: ne činiti ništa! Tako će Biogradsko jezero probiti prirodnu branu od tričavih 50 metara, prosuti se u Jezeršticu i zauvijek nestati. Plavsko jezero će se i dalje rapidno smanjivati iz godine u godinu, ne znamo zbog čega i ne interesuje nas. Ni za rijeke ne brinemo. O njima brinu koncesionari i umjesto nas mijenjaju tokove, širinu i dubinu. Koncesionari polešiše i šume, a bez drveća presušiše izvori pitke vode. Jedino nam je za brigu što nestaje Ada Bojana, eno voda raste i došla je već do bungalova, ali valjda će Albanci to da riješe.
“Sudbina svih ledničkih jezera je da jednog dana nestanu”. Ovakav nonšalantan odgovor nadležnih prije sedam godina potpisnik ovih redova dobijao je, uz obavezno slijeganje ramena, na pitanje šta će država da uradi da ne izgubi zauvijek Biogradsko jezero.
Doduše, svi su to govorili nezvanično, “među nama”, a zvaničan odgovor je uvijek bio da se razmatra nekoliko opcija za spas “ponosa Crne Gore, najstarijeg zaštićenog područja, nekadašnjeg Knjaževog zabrana iz 1878. a potom Nacionalnog parka Biogradska gora, u čijem je sklopu jedna od tri preostale prašume u Evropi”.
Biogradsko jezero formirano je na čeonoj moreni širokoj 50 metara. Stručnjaci upozoravaju da je visinska razlika između vodenog ogledala i Jezerštice koja podriva jezero oko 140 metara, a kroz materijal već prodire voda i brana je svake godine kraća po tri metra.
Još 2005. procijenjeno je da će za 10 godina brana biti široka 30 metara i neće moći da zadrži vodu, koja će, po sili gravitacije, provaliti branu, "prosuti" se, oteći i - jezera više neće biti. Sam problem je uočen prije 30 godina, ali je alarmantno upozorenje da vrijeme ističe poslato prije šest godina.
Na to niko nije ni glave okrenuo, a u nadležnom Ministarstvu čak tvrde da zvanično ništa ne znaju ni o kakvom upozorenju. To, naprosto, nije tačno, a svjedok je moja malenkost, koja je svojevremeno o tome pričala i sa savjetnicima, i sa pomoćnicima, pa i sa ministrom.
Kao i uvijek, nadležni kažu da nije tačno da je sve tako alarmantno, da nije problem samo u tome, da eksperti već rade na tom slučaju, da nema novca, a da je riječ o “geološkim procesima koji su neminovnost, i gdje ljudska ruka nema toliku moć da ih zaustavi", te da je slična situacija “i kada je u pitanju Crno, Zminje, Modro, Plavsko i druga jezera Crne Gore formirana na taj način".
Šalu i ekologiju na stranu, problemi navedeni u trećem pasusu su sistemski i mentalitetski. Svaka vlast spram naroda. Narod crnogorski daleko je od naroda vojvođanskog, ali je Đoletovu pjesmu “Hej, haj, baš nas briga”, do savršenstva sproveo u djelo. Baš nas briga, biće dok ih bude, stavljaćemo ih na razglednice i promotivne spotove i mamiti lakovjerne turiste.
I za kraj, evo šta o učešću Crne Gore na Konferenciji u Durbanu, saopštava Vlada:
„Crna Gora je članica Okvirne UN Konvencije o klimatskim promjenama od 27. januara 2007. godine, a Kjoto protokola od 2. septembra 2007. godine. Ratifikacijom Konvencije Crna Gora, kao zemlja u razvoju, preuzela je samo opšte obaveze, ali je i stekla je pravo na finansijsku podršku iz namjenskih fondova uspostavljenih u okviru Konvencije, te da učestvuje u radu konstitutivnih tijela i organa Konvencije.
Važnost učestvovanja Crne Gore u pregovorima u okviru klimatskih promjena sagledava se u kontekstu činjenice da je Crna Gora i zvanično zemlja kandidat za članstvo u EU, a očekuje se i zvaničan datum početka pristupnih pregovora. Ovaj proces donosi sa sobom intenziviranje zahtjeva u svim segmentima koje će Crna Gora imati obavezu da ispuni na svom putu ka članstu u EU.
Jedan od tih zahtjeva je i transpozicija i implementacija EU zakonodavstva u oblasti klimatskih promjena u okviru tkz. paketa za energiju i klimatske promjene. Implementacija ovog zakonodavnog okvira će imati značajan uticaj u svim segmentima životne sredine i ekonomije u Crnoj Gori, počev od sektora energetike, industrije, transporta, poljoprivrede kao i sektora odlaganja otpada.
U okviru učešća na Konferenciji Ujedinjenih nacija o promjeni klime, Delegacija Vlade Crne Gore imaće i niz susreta na bilateralnom nivou, kao i sa predstavnicima institucija koje na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi pružaju podršku državama u razvoju u suočavanju sa izazovima klimatskih promjena“.
'Ajde, jadan!
Bonus video:
