Urbano, od latinskog urbanus (uređeno, uljudno, gradsko, pristojno) osnova je za brojne pojmove vezane za grad, planiranje, uređenje. Tema grada uvijek je zanimljiva, razmatrali je urbanološki, sociološki, istorijski, antropološki, pa sve do upravljanja urbanim resursima, kako je sada moderno reći.
Tužna je istina da je primjera antiurbanog sve više u gradovima Crne Gore. U ovom tekstu je dat sasvim svjež primjer iz Podgorice. Riječ je o urbanoj cjelini izgrađenoj tokom 70-ih godina XX vijeka.
Primjer napredne urbanističke i arhitektonske teorije i prakse, pristale uz najbolje jugoslovenske i evropske primjere toga vremena. To je stambeno naselje Blok 5, izvedeno prema urbanističkom rješenju arhitekte i urbaniste Vukote Tupe Vukotića, a prema prvonagrađenom konkursnom rješenju arhitekte i urbaniste Milete Bojovića.
Blok 5 je, sa manjim odstupanjima, izveden po tadašnjem detaljnom urbanističkom planu. Posebna urbanistička i arhitektonska vrijednost ovoga naselja je što na izvanredan način odražava urbanističke koncepte perioda moderne.
To su razlozi da se Blok 5 proglasi novom kulturnom baštinom i u skladu sa tim valorizuje i štiti.
Do sada u tom pravcu nije bilo inicijative od strane arhitektonskih strukovnih organizacija ili nadležnih resora državne ili lokalne administracije. Niti za Blok 5 niti za druge urbane ili ambijentalne cjeline iz novijeg perioda.
Naprotiv, svjedoci smo bezobzirnih nasrtaja novih vlasnika i investitora na pojedinačne objekte ili urbane cjeline, stečene privatizacijom, koje imaju važnost i vrijednost novije graditeljske baštine.
Recimo, hoteli Crna Gora Podgorica u Podgorici, kompleks Slovenska plaža u Budvi, hotel Durmitor na Žabljaku i dr. Ali i nasrtaja gradskih uprava na vrijedno urbano i arhitektonsko nasljeđe. Urbano se poništava antiurbanim odlukama i djelovanjem.
Za stanovnike Bloka 5 važno je da je to human i prijatan prostor za život koji je tridesetogodišnjim postojanjem potvrdio kvalitet koncepta i kvalitet autorskih rješenja. Može se prigovarati materijalizaciji (posebno kvalitet fasada), koja u vrijeme izgradnje nije dostigla vrijednost urbanističkog i arhitektonskog rješenja.
Međutim, to je onaj vid kvaliteta nekog prostora koji se može najlakše poboljšati. Važan kvalitet ovoga naselja obezbijeđen je dosljednom primjenom urbanističkih standarda za opremanje stambenih naselja.
Osnovna škola, dječiji vrtići, dom zdravlja, pošta, trgovine i usluge, zelenilo i zaštitno zelenilo, površine za dječija igrališta, odgovarajući broj parking mjesta.
Prije skoro pet godina gradske vlasti su inicirale izmjenu i dopunu DUP-a Blok 5. Postojala su dva važna urbanistička razloga za inoviranje DUP-a blok 5. Prvi razlog je urbana rekonstrukcija u smislu poboljšanja energetske efikasnosti zgrada, kao i naselja u cjelini.
Drugo, usklađivanje ostvarenog prostornog koncepta naselja sa novim prostornim inputima. Sjeverni bulevar, kao planirana glavna veza Bloka 5 sa ostalim gradskim zonama, nije izgrađen.
Rekonstrukcija nekadašnje saobraćajnice prema Marezi u nastavak Bulevara sv. Petra Cetinjskog razlog je za djelimično remodelovanje urbanističkog rješenja. Međutim, gradska uprava je kroz programski zadatak za izmjenu i dopunu DUP – a Blok 5 istakla druge prioritete, koji se ne mogu pravdati urbanističkim razlozima.
Tražila se lokacija za izmještanje Male pijace, lokacija za veliki poslovni centar i što više lokacija za nove stambene zgrade.
Zbog već ukazane vrijednosti i vašnosti ovoga prostora trebalo je putem anketnog urbanističkog konkursa napraviti provjere i procjene opravdanosti i mogućnosti inoviranja (izmjene i dopune) DUP-a Bloka 5.
Bilo je i vremena i znanja za takav pristup, ali je to zanemareno. Obrađivač DUP-a je programskim zadatkim uslovljen, što je postala pogubna praksa, da isplanira sve što naručilac traži.
Naravno, ako se i pojavi "prigovor savjesti" kod planera i projektanata, tu je provjerena "šoping metoda" kojom se uključuje planer koga stručna etika i savjest ne sputava. U konkretnom slučaju, firma koja je dobila posao poštujući autorstvo uključila je arhitektu M. Bojovića.
Autor urbanističkog koncepta i rješenja nije živ, a urbanističko autorstvo se kod nas praktično i ne štiti. Nesumnjivi doprinos kolege Bojovića je remodeliranje prostornog koncepta na južnoj i zapadnoj strani naselja i oblikovno i saobraćajno artikulisanje prema novim prostornim inputima.
Ukidanje parkinga sa preko stotinu parking mjesta na sjevernom obodu naselja i formiranje lokacije za pijacu, nije urbanističko - arhitektonski rukopis navedenog autora. Očigledno je da je to rezultat pogrešno usmjerene aktivnosti gradskih vlasti.
Slično se može okarakterisati i lokacija za visoki poslovni objekat na jugoistočnom uglu naselja, naspram hotela Premijer.
Lokacija zauzima preko stotinu postojećih parking mjesta.
Ovdje valja ukazati i na problem koji uopšte nije razmatran, a možemo ga označiti kao oblik ozakonjene uzurpacije uređenog građevinskog zemljišta u naselju koje postoji više od trideset godina.
U vrijeme kada je građen Blok 5, što je i danas praksa, u cijenu izgrađenog stambenog i poslovnog prostora ulazila je i cijena komunalnog opremanja (vodovod, kanalizacija, atmosferska kanalizacija, saobraćajnice, pješačke staze, zelenilo, parkinzi).
Otkupom stanova sredinom devedesetih, građani su de fakto (nažalost zakonski propisi nijesu to razradili) postali kolektivni vlasnici, a u najmanju ruku korisnici na osnovu stečenog prava, svih javnih površina u naselju. Usvajanje izmjena i dopuna DUP-a Blok 5, kojima se uzurpiraju površine za parkiranje i zelene površine da bi se obezbijedile lokacije za novu gradnju je očigledno nezakonito.
Naravno, te javne površine su po katastru nekretnina vlasništvo opštine Podgorica, kao i sve druge javne gradske površine. Gradska uprava jeste i odgovorna i nadležna za njihovo korišćenje. Ali u skladu sa dostignutim ili višim stepenom urbanosti.
Protivno je zdravom razumu rješenje kojim se urbani prostor degradira proglašavati uređivanjem. Naravno, procedure su sve urađene u skladu sa Zakonom o planiranju i uređenju prostora.
Osim nebitnih sitnica – kao što je mišljenje građana Bloka 5. Javna rasprava je pokazala da ima ozbiljnih zamjerki predloženim izmjenama plana, ali to nije uticalo na odluku gradskih vlasti se plan usvoji. Neizvjesno je šta će biti dalje.
Pripremni radovi na neprikladnoj novoj lokaciji za izmještanje Male pijace su započeti. Negodovanje građana raste.
Gradska uprava je imala sluha da čuje proteste građana Podgorice 2003. protiv lokacije zgrade Maksim, na uglu Moskovske i Južnog bulevara i odustane od te lokacije.
Bonus video:
