U izvještaju objavljenom u Vašington postu navodi se da je nedavno osnovana kibernetička jedinica američke armije kompletno blokirala internet pristup „Agenciji za istraživanje interneta” iz Sankt Peterburga tokom izbora u SAD 6. novembra 2018. Ta agencija je, inače, poznata i kao „Armija trolova Kremlja“ i, prema navodima Vašington posta ona je umiješala prste u američke predsjedničke izbore 2016. Agenciju navodno finansira Jevgenij Prigošin, biznismen i milijarder blizak s predsjednikom V. Putinom. Za njega se takođe priča da je glavni finansijer ruskih plaćenika u istočnoj Ukrajini, Siriji i Africi.
Ekspertima armije SAD pošlo je za rukom da na taj dan hakuju lične mejl-naloge zaposlenih u kibernetičkim jedinicama ruske tajne službe, kao i puteve prenosa poruka. Armija SAD iza sebe je ostavila jasne i nesumnjive poruke Rusima da znaju svakog od njih i da ih prate.
Asimetrični rat
Putinu je do sada uvijek uspevalo da bude korak ispred Zapada - 2008. u Gruziji, 2014. u Ukrajini, 2015. u Siriji ili 2016. u SAD. Ako je vjerovati izvještaju Vašington posta, Bijela kuća D. Trampa odlučila je da okrene novi list i ovoga put prva zada udarac. To bi moglo da natjera Putina da se dobro zamisli.
Međutim, Putin je retko kad spreman da se taktički povuče, jer smatra da je to znak slabosti. On sve shvata lično. Pažnja koju bi jedan takav napad iz Vašingtona mogao da izazove za njega bi bila ponižavajuća. To ipak ne znači da će on narediti svojim kibernetičkim jedinicama da napadnu SAD. Ruski vladar preferira tzv. asimetrično ratovanje: on nikada ne udara odmah i nikada istim oružjem. Iako je Tramp pretekao svog ruskog kolegu u takmičenju za svjetskog prvaka u nepredvidljivosti, Putin i dalje sebe vidi kao gospodara geopolitičkih iznenađenja.
Putinovi ciljevi
Glavni Putinov cilj bi mogli da budu predsjednički izbori u Ukrajini 31. marta. U zemlji koju je već jednim dijelom okupirala ili anektirala Rusija, biće mnogo lakše izazvati haos nego u SAD. Putinu takođe pomaže to što je bezbjednost interneta u Ukrajini daleko niža nego u Rusiji. Očekuje se da će „lažne vijesti“ biti usmjerene na bankarski sektor i jedinice lokalne samouprave.
Drugi cilj na Putinovom spisku mogli bi da budu predstojeći izbori za Evropski parlament u maju. Iako se pretpostavlja da bi evroskeptične desničarske političke stranke mogle da izgube dio svoje podrške, Putin će nastaviti da ih podržava - baš kao i mnoge nepoznate, ali „pouzdane“ ljevičarske stranke. Putinov cilj je Evropski parlament koji će doprinijeti da se već postojeće podjele unutar EU još više prodube.
A tu je onda još i V. Britanija. Na Putinovoj agendi je sigurno i podrška Laburistima Džeremija Korbina. Korbinovi kritički stavovi prema NATO, kao i spremnost da posluša argumente Moskve, čini ga ruskim favoritom za nasljednika Tereze Mej, nezavisno od ishoda Bregzita.
Putin bi mogao da testira i postojanost NATO infrastruktura na istočnom rubu saveza, u baltičkim državama. Iz nekog razloga Moskva smatra da je tamo slaba tačka odbrambene Alijanse i da je zato tamo najlakše pokazati mišiće.
Novac, ubistvo i rat budućnost
Posljednji cilj su SAD. Kongres će veoma brzo da odlučuje o novim sankcijama protiv Rusije. Na listi mjera su i dvije koje bi trebalo direktno da se tiču Putina. Prvo, Kongres želi da sva američka ministarstva javno objave sve poznate informacije o Putinovom zdravlju. Osim toga, Kongres želi da pokrene istragu o smrti kritičara Kremlja Borisa Njemcova koji je ubijen u februaru 2015. u neposrednoj blizini sjedišta ruske vlade. Navodni počinioci su uhvaćeni i osuđeni, ali ostalo je nepoznato ko zaista stoji iza tog ubistva. Policija i pravosuđe pod kontrolom Kremlja blokirali su dalje istrage.
Šansa da FBI i CIA otkriju istinu je mala, ali samo spominjanje čina ekvivalento je optužbi Putina za ovo ubistvo. I u oba slučaja, Putin neće reagovati na optužbe.
Moguća meta mogu biti i američki predsjednički izbori. Može se pretpostaviti da će i Rusija biti uključena u izbore naredne godine. Prvi svjetski kibernetički rat tek je počeo.
(Deutsche Welle)
Bonus video:
