Gradacija etiketiranja je išla nekako... Prvo sam bila “nedržavni element“. Priznajem, jesam: moja država je zajednica odgovornih ljudskih samostalnih egzistencija. Srž životne posvećene borbe je služiti važnijem od sebe; to ima smisla, čak i u svijetu površnosti, pljuvanja i ličnog interesa.
Potom sam sa “svim zoranima, milkama, goranima, marijama, mikanima, vladimirima i petrima, ljubicama, i aleksandrama” ušla u “neuke, laičke istraživače“ (Vijesti, 26.1.2019). Namjerno neuka za manipulaciju zakonima, s ciljem da se umanji grandioznost institucije. Svjesno laička, pošto ljudski i profesionalno vjerujem da su, čak i na nivou običnog ljudskog trajanja, koje nema ovlašćenja i odgovornosti u moći, strukovna obaveza i privilegija služiti malim deponentima.
Onda je stiglo targetiranje kao članice “šaptačkih armija“ i “diverzanata“. Jesam, ja sam ta. Sjedim po kafanama, u većini, sama. I, šapćem sama sa sobom. U frizeraju ne pričam; Arap sredi frizuru, platim i idem. Na pijacu obilazim mladi par, koji prodaje predivno voće i povrće. Ne pričamo mnogo van pristojnih kurtoaznih pozdrava.
Iako me pored jabuka i paprika ponekad sretnu poznanici-e iz djetinjstva, da podijele dušu o neprincipijelnostima po kojima se ponaša CBCG, to ne koristim u javnoj sferi. Posebno ne koristim slučajne prijetnje sindikalaca u penziji. Odavno sam priznala da sam diverzantica (Vijesti, 19.02.2019), kroz bespogovorne podatke. I, ja sam ona iz obraćanja privremene upravnice (članovi Zakona o bankama 120-128), a kao što slijedi: “Kako Mila Kasalica upornim plasiranjem neistina nastoji da stvori sumnju u regularnost rada privremene uprave i CBCG, kao, i zbog činjenice da je namjera ovakvih izjava destabilizacija finansijskog sistema, postigla sam dogovor sa pravnim zastupnicima CBCG da se preduzmu odgovarajuće radnje u cilju pokretanja postupka pred pravosudnim organima.” (Pobjeda, 08.04.2019. godine, str. 4).
Ukupno etiketiranje je zaokruženo u ponedeljak 15.04.2019. godine. Po zadatku o odstrijelu, u “Argumentima” (RTCG, oko 70 minuta u-poskakivanju-sa-stolice odgovoru nezavisnom poslaniku, u nakani da se isti ponizi) istaknuto je da sam rekla “laž” tokom “Načisto” (TV Vijesti, 12.04.2019). Ne pravdam se i ne objašnjavam, ali, odgovorno iznosim…
Prvo, nisam citirala izvještaj kontrole iz 2018. godine, što je bilo eksplicitno iznijeto tokom emisije. Drugo, citirala sam javno dostupne podatke iz BS i BU (dva kvartala 2018). Treće, javno imam pravo da navodim “vodu” na vodenicu transparentnosti, koju odgovorno nisam željela lično da objavim. Zato, grešna sam i zaslužno su me omalovažili tokom “Argumenata”, jer sam uspjela da predstavnici “korporacije poslušnika” guvernera CBCG daju javnosti CG detalje zapisnika, posebno oko subordinisanog duga. Hvala. Međutim, nisu obrazložili uvezana važna pitanja: kako je u momentu kontrole dozvoljena konverzija duga u akcije (član 6, Odluke o adekvatnosti kapitala), kada je u pitanju jedan te isti sticalac kvalifikovanog učešća, glavni akcionar banke, a slijedeći norme o povezanim licima. Član 9 Zakona o bankama definiše razrede ocjene boniteta, pa je ostalo nejasno kako je kontrola konstatovala “EK-ratski štrik”, bez sagledavanja suštine transakcije. Formalno “zatvaranje obaveza”, kojim se uvećava akcionarski kapital, a da se ne obrazlože uticaji pratećih odluka, nije zakonski korektno prema ostalim akcionarima i ukupnim deponentima.
Zašto su sva ova ukupna etiketiranja mene kao individualca nevažna?
Kad se podvuče crta: javna izvješća i tabele, kao i analize, koje stižu iz CBCG posljednjih godinu dana ne jačaju tržište i ne vraćaju povjerenje u sistem. Objektivni redosljed koraka bi trebalo da ide kao: numeri se analiziraju; izvještaji se uvezuju; potom se donose zaključci, koji se testiraju sa druge i treće strane sagledavanja, a kako bi se odradile potrebne interne i eksterne kontrole. To je osnova, koja se nadograđuje, tek kad se baza podataka ukrsti sa različitih strana.
Subjektivna instrukcija poslušnicima nalaže suprotno: narativ se formira unaprijed, iza kojeg slijedi kačenje potrebnih, intenciono-nametnutih zaključaka. Podacima je, u takvom kontekstu kreiranja ličnih i sujetnih interesa, “zadatak“ da potvrde narativ i zaključke. To se u ime institucije ne smije raditi. Analiza bankarskog sektora, postovana na CB CG site-u 08.04-og, anonimni je dokument u ime institucije, koji je tvrdio da od 2015. depoziti rastu za 13 banaka, što je značilo da je bankarski sistem stabilan. Predmetna analiza je postavljena bez logoa CBCG, bez potpisa autora-rki i bez pečata. Opsjenarstvo brojkama i tabelama. Riječi su izgubile suštinu, pa su naružile tržišno vizionarstvo institucije.
Rječitije: član 125 Zakona o bankama, ne propisuje ni jedan mogući način za “zatvaranja obaveza” (citat, 08.04.2019). “Zatvaranje obaveza” (ili nezvanično: netting) nije propisano zakonom. Jedino član 127c Zakona o bankama uređuje rad privremene uprave u vezi aktivnosti: “prenosa imovine i obaveza na drugu banku”. Međutim, ovaj član regulative je specifičan i morao bi potvrditi dodatni, nezavisan novčani tok.
Zato, kad se tvrdi da su se depoziti smanjili 21,8 miliona eura, a krediti 20-ak mil, jedan podatak nije istovremeno objavljen: koliki je nivo gotovine na dan uvođenja privremene uprave, kao i na dan stečaja. Na kraju godine na računu banke (bez korespodentskih računa) bilo je 20,1 miliona eura (BS AB, 31.12.2018; javno dostupni podatak na site-u CBCG). Veći dio ovog podatka bi trebalo da je obavezna rezerva.
Kad je duboko nepovjerenje prema supervizoru banaka obilježje sistema, ukupni bilans stanja AB na presječne datume mora biti javno dostupni podatak, jer se tako jača tržište. A, definicije “likvidne aktive”, što je kalkulativna kategorija u izračunu likvidnosti, ne odrađuju ulogu jačanja sistema, već šljastavosti brojki za javnu manipulaciju.
Stoga, da, ja sam ona, koju su podjednako, godinama unazad, “zaboravljeni” guru neoliberalne pohare Crne Gore i guverner CBCG ukalupili za omalovažavanje, umanjivanje, obezvrjeđivanje, i svakojako kafanokratsko primitiviziranje. Neka; dobro je nositi pežorativne atribute, koji dokazuju da ekonomija nije nauka o ljepuškastosti podacima.
No, i dalje ostaje nepoznanica kako istaknuto tužiocima dokazuje da “izaziva sumnju u regularnost rada CBCG“ ili da “destabilizuje finansijski sektor“. Posebno, kada mi deponenti i klijenti banaka i dalje vjeruju. To povjerenje me obavezuje da iskoristim tekuću ličnu bojazan, iz prijetnje da ću biti finansijski iscrpljena sudskim troškovima, da motivišem sebe i nastavim; da zrelo i odgovorno ne odustanem.
Zato, unaprijed obećavam: posvećena sam punoj, temeljnoj i detaljnoj saradnji sa tužiocima, jer ću tako doći do podataka/ dokumentacije/izvještaja bankarskog sektora Crne Gore, koji nisu javno dostupni. To će obezbijediti imparcijalnu empirijsku praksu za snažnije strukovno uvezivanje informacija, potrebnih deponentima banke-naka. Tako se građanski jača sistem.
Bonus video:
