1. Da li ovako projektovana petlja može izdržati promjenu vremena koje dolazi i zatvaranje poglavlja 27?
2. Da li je kod proglašenja javnog interesa za eksproprijaciju imovine vršena procjena koliko se ruši stvorene vrijednosti i opšteg dobra a koliko se stvara nove vrijednosti?
Osvanulo je lijepo šestoaprilsko jutro. Poslije dugotrajne suše pala je blagotvorna kiša. Priroda je oživjela. Izaziva me da prošetam kroz voćnjake i vinograde, udišem svježi čisti vazduh, uživam u miru i tišini rodnog kraja. Trešnja, višnja, jabuka, kruška, dunja su već precvjetale i naziru se novi plodovi. Ubirati ćemo ih još ove godine. Naziru se i cvjetovi pomorandže, limuna, mandarine i kivija a nešto kasnije dolaze cvjetovi nara i masline. Sve ovo šarenilo prirode bilo je predmet mog Projekta koji bi, pored ostalih sadržaja, imao školu u prirodi, izletište, a bogati izvori za šetnju od izvora do izvora, okolni manastiri za obilazak biciklima, okolna brda za prve korake planinarenja, lijepe moračke plaže za kupanje i sunčanje. Sve je to bilo uzaludna mašta i nadanje da će nadvladati razum i sačuvati ovaj dragulj prirode kao opšte dobro i koji je trebalo da bude sjeverna kapija za oživljavanje Duklje i turistički centar Glavnog grada.
Odlučujem se, još jednom, da pišem, upozoravam i pitam nadležne institucije, stručnjake, nevladin sektor i sve odgovorne i zainteresovane pojedince.
Autoput već uveliko nadire i razara prostor koji još nije istorijski, geološki, hidrološki i ekološki ispitan a radi se o prostoru na kojem se sa okolnih planina slivaju čiste izvorske vode i čisti vazduh koji sjeverni i sjeveroistočni vjetrovi nose prema Glavnom gradu. Najavljuje se gradnja priključka za Podgoricu koji čini temelj za narednu fazu autoputa prema Farmacima i kraka Jadransko-jonskog autoputa prema Albaniji.
Bemax obavještava javnost da će da bude izvođač. Kao dio projekta nagovještava izgradnju zaštitnih zidova od buke. To nas raduje. Da li je to istovremeno i zaštita od aerozagađenja koje će da proizvode 20.000 vozila dnevno, a kasnije će se uključiti i međunarodni tranzitni saobraćaj? Na ovom prostoru su planirana najmanje tri separaciona bunara velike dubine od kojih dva na mom imanju i to jedan u našoj bašti na 30 m od kuće a jedan na samoj obali Morače, koji treba da prihvate otpadne vode autoputa - Bog zna odakle i to sve u rastresitom pješčanom podnedblju. Ne želim da vjerujem da je to represija. Pitam se kakva je zaštita podzemnih voda na ovom prostoru i nizvodno prema gradu? Valjda će se znati, neko je vjerovatno za to dao saglasnost.
Ono što mi kao stanovnici na ovom prostoru sigurno znamo je da ovdje za nas više života nema i da moramo da napustimo naše ognjište. A ognjište je kao Država. Ono ti čuva identitet, hrani te i grije, daje ti samopuzdanje i sigurnost. To je za nas svetinja. Ali, sila Boga ne moli. Naša imovina se u cjelosti devastira i više ne postoji mogućnost njenog korišćenja. Nećemo da čekamo 6. april naredne godine, da gledamo naše voćnjake i vinograde ispod jakih mašina izvođača niti da gledamo one koje će se sušiti na vrelom podgoričkom suncu, bez vode jer se svi naši vodovodi kidaju, nismo sigurni ni za bezbjednost naših starih kamenih kuća (porodična kuća u kojoj živim je stara više od 120 godina) zbog rušenja brda koje nas istovremeno štiti od udara sjevernih vjetrova što će sigurno promijeniti mikroklimu na ovom prostoru. Sve ovo skupa nije moguće ni psihički ni fizički izdržati! Trpimo neizvjesnost već jedanaest godina uz velike ekonomske gubitke i psihičke traume i zbog svega nećemo dozvoliti da nas i dalje ubijaju po fazama kao što planiraju da grade petlju. Država očigledno ima novca da isplati našu imovinu jer je već kao znak pritiska izvršila zabilježbu postupka eksproprijacije na cjelokupnoj imovini a suprotno tome donijela odluku o parcijalnoj eksproprijaciji. „Zaštita ljudskih prava i privatne svojine je na visokom nivou“. Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu je nezakonit i neprofesionalan i posljedice će se brzo osjetititi. Od nas su sakrili javnu raspravu o Elaboratu da ne bi mogli da učestvujemo o istoj.
Tekst gospođe M. Perović - „Ljekovi preskupi, biljke zagađene“, (Vijesti 05.04.2019) preporučujem kao dio ovog upozorenja.
Poštovani predsjedniče Vlade, g-dine Markoviću, želim da Vam se na ovaj način javno obratim. Prostornim planom iz 2008, petlja Smokovac je ucrtana kao moguće rješenje ukrštanja dva autoputa i priključka za Podgoricu sa koridorom od dva kilometra u kojemu je postojala obaveza za izradu varijantnih rješenja a projektni zadatak za urbani dio Podgorice je definisan kao sjever Podgorice. Bila je obaveza investitora da ispoštuje zakone ove Države i nađe bolje rješenje. Glavni grad Podgorica prilikom izrade PUP-a planirao je ukrštanje autoputeva na drugoj lokaciji oko čega je pokrenuta javna rasprava. U tom postupku Direkcija za saobraćaj CG (dokument br. 02-5984/1 od 17.07.2012 god) saopštila je podatak da je za dionicu autoputa Bar-Boljare od Smokovca do Bioča već isplaćeno 2.195.087,4 eura što je bio osnovni razlog da se ne prihvati mnogo povoljnije rješenje koje je ponudio stručni tim Glavnog grada. Napominjem da je naša porodica osporila odluku o eksproprijaciji kao nezakonitu, inače bi ovaj iznos bio oko 3 miliona eura. U tom dijalogu tadašnji gradonačelnik ističe da je uz njega struka a ministar saobraćaja da je uz njega politika. Na kraju je presudila politika a 2.195.087,4 eura su kovertirane radi mira u tadašnjoj koaliciji. Tadašnji predsjednik Vlade je na pres-konferenciji je zatražio da prestane polemika i da će se tražiti najbolje rješenje, do čega u daljem postupku nije došlo i mi smo tu gdje smo. Tako se u XXI vijeku realizuje najveći objekat na trasi autoputa kao politička investicija. Rodilo se i mora da se podiže. Naša porodica tome neće biti smetnja ali ćemo tražiti potpunu zakonitost u postupku odlučivanja o eksproprijaciji naše imovine i zaštitu imovinskih i ljudskih prava, baš onako kako Vi to govorite, predsjedniče Vlade - zakon jednak za sve. Raseljavanje sa vjekovnih ognjišta po najvećin evropskim standardima.
Javnosti radi pitamo da li Jadranko-jonski autoput ide prema Albaniji preko Božaja ili na prostoru Ulcinja.
Ukoliko je ova druga varijanta, onda petlja Smokovac izgleda drugačije i manje opterećuje prostor na kojem je planirana (dokaz za ovo je pismo ministarstva saobraćaja br. 34/17-01-889-2 od 18.02 2017). Kako Prostorni plan CG važi do 2020, ovo se mora imati na umu, jer ima dalekosežne posljedice po prostor, javne finansije, vlasnike imovine i dr.
Apelujem na Vas da ne dozvolite izgradnju prstena oko Podgorice od Doljana preko Rogama, Tološa, Beri i Farmaka, da se uništi najljepši dio ovog divnog prostora za život. Uvaženi predsjedniče, Ivan B. i Mladen U. su ostvarili svoje političke i finansijske ciljeve, a na Vama će ostati teret budućeg vremena i posljedice ucrtane trase autoputa kojim treba da se odvija međunarodni tranzitni saobraćaj na sjeveru Podgorice.
Sada licitiramo milionima od 35,0 do 130,0 a posljedice su mnogo veće i sigurno su iznad ovih cifara.
Nema nijednog objavljenog istraživanja koje upozorava na posljedice aerozagađenja Glavnog grada, uticaja na podzemne vode, uticaja na klimatske promjene i mnogo drugog. Očekujem da se čitaoci ne zabrinu za prvi dio teksta ali da se dobro zamisle za posljedice koje će ovako planirani projekat imati na budućnost!
Želim ovim tekstom da neke činjenice ostanu zapisane.
Milodarka NOVOSEL, rođena Vukanović, dobronamjerni građanin, stanovnik Rogama
Bonus video:
