Albanija je ponovo na naslovnim stranama. U ponedjeljak su, kao i u subotu, scene iz Tirane podsjetile na devedesete godine. Opozicija još od februara održava svoj protestni ritual, ali sada su eskalirale demonstracije protiv vladajućih Socijalista i premijera Edija Rame koje optužuju za masovnu korupciju.
Demonstranti su pokušali da upadnu u sjedište premijera, letjeli su Molotovljevi kokteli, policija je upotrijebila suzavac i vodene topove. Bilans su desetine povrijeđenih na obje strane i enormna materijalna šteta.
„Želimo Albaniju poput Evrope“ glasi moto višemesječnih protesta. Predsjednik najveće opozicione partije, Ljuljzim Baša, ohrabren je velikim brojem ljudi na ulicama i najavljuje nova okupljanja. Od parlamentarnih izbora 2017. godine opozicija nepopustljivo zahtijeva ostavku Vlade koju optužuje za nepotizam, upletenost u kriminalne poslove i netransparentno dijeljenje tendera.
Korupcija je tradicionalno najvažnija politička tema u Albaniji. Iako je zemlja u međuvremenu sprovela reformu pravosuđa koja se ocjenjuje primjernom za cijeli region, Albanija i dalje važi za najkorumpiraniju državu Evrope. Albanci svoju državu doživljavaju kao klijentelistički sistem kojem ništa ne treba vjerovati.
Manjak saradnje između najvećih partija, disfunkcionalna Vlada i politička kontrola nad pravosuđem izazivaju zastoj demokratije - tako je Economist Intelligence Unit ocijenio stanje u zemlji u prošlogodišnjem indeksu demokratije.
Politička klima je od promjena 1992. godine praktično neprestano obilježena žestokim sukobima vlasti i opozicije. Prepirke počinju poslije svakog glasanja optužbama za izbornu manipulaciju. Ali nijedna politička debata se ne vodi argumentima već samo na nivou ličnih netrpeljivosti.
Vodeći političari velikih partija ne mogu i ne žele da govore jezikom razuma i pomirenja, naprotiv. Sukob je bespoštedan, druga strana je baš za sve kriva. Dijalog ili kompromis kao lajtmotivi politike nemaju mjesta u albanskoj priči. Tu se svi drže svojih rovova, iako znaju da politička kriza otežava integraciju u Evropsku uniju.
Jedini izlaz iz krize je pravi demokratski dijalog kao temelj neophodnih reformi. Konsolidovanje pravne države i uspostavljanje slobode štampe su samo dva od važnih problema na koje stalno ukazuje Evropa unija i koje se Albanija obavezala da riješi. Zemlji sada ne trebaju ni nasilne demonstracije niti produbljivanje jaza koji ide kroz društvo. Svako otezanje može imati teške posljedice - prošle godine je Albanija propustila termin za planirano otvaranje pristupnih pregovora sa EU. Bilo bi pogubno ukoliko se pregovori i ove godine odlože.
(Deutsche Welle)
Bonus video:
