Holbruk za 21. vijek“, tako je beogradski nedjeljnik Vreme opisao Metjua Palmera. Podsjećanje na legendarnog američkog posrednika iz 90-ih koji je upornošću, prijetnjama bombama i neumornom obradom igrača sa svih strana nametnuo mir u Bosni.
To što je američki državni sekretar Majk Pompeo svog visokog činovnika Palmera dodatno imenovao za specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan više je od simbolične politike. Odmah po imenovanju viđeni diplomata je proputovao žarišta regiona i tako jasno stavio do znanja da - osim EU, Rusije, Kine i Turske - i Sjedinjene Države ubuduće imaju šta da kažu na Balkanu.
Pa ipak, može se sumnjati da će Amerikanci preuzeti palicu u balkanskoj politici kako je to bilo u vrijeme Holbruka.
Američka javnost zna Palmera prije svega kao pisca. Već je njegov otac Majkl bio poznat kao autor popularnog trilera, a brat Danijel piše naučnu fantastiku. „Zapleti, priče, tehnike pripovijedanja - o tome se kod kuće pričalo za stolom“, ispričao je Metju Palmer jednom. Diplomatski krimići Metjua Palmera pažljivo se čitaju i u Stejt dipartmentu iz straha da bi negdje mogao da pomiješa realnost i fikciju te da ugrozi američke interese.
Palmer djeluje dobroćudno i povučeno. Već ga taj karakter razlikuje od razgrtača Holbruka. Ali još više ga razlikuje okruženje. Vrijeme velikih diplomata koje je još cvjetalo kod Bila Klintona i Džordža Buša mlađog, izgubilo je sjaj još tokom ere Baraka Obame, a pod Donaldom Trampom se potpuno ugasilo.
Metju Palmer zna ta vremena - bio je štićenik Klintonove šefice spoljnih poslova Madlen Olbrajt, a zatim je savjetovao mlađeg Buša. U pet uspješnih trilera koje je objavio praktično usput pružio je duboke uvide u Bušova razmišljanja. Jedan od njegovih diplomatskih krimića u kojoj se likovi bore sa svojim mislima čak nosi naslov „Američka misija“.
Palmer poznaje Balkan kao malo ko u političkom Vašingtonu. Beograd je bio njegova prva stanica u inostranstvu kao mladog diplomate još 1993. godine. Zatim se više interesovao za Daleki istok, učio je japanski. Nakon stanica u Africi, Aziji i Kipru vratio se na Balkan baš kao junak njegovog trećeg romana „Vuk iz Sarajeva“ kojem grozote Srebrenice ne daju mira.
Palmer je u Beogradu upoznao suprugu sa kojom provodi najveće djelove odmora u kući na crnogorskom primorju. Srpski šef diplomatije Ivica Dačić je već nazvao Palmera „srpskim zetom“ i uz smijeh prisutnih poručio da od njega ne očekuje mnogo, ali da mnogo očekuje od njegove supruge.
Tek treba da se vidi da li je dobro poznavanje regiona prednost ili mana Metjua Palmera. Tradicionalno oštra beogradska javnost je podijeljena: ona u „zetu“ donekle vidi prirodnog saveznika, ali i nekog ko vuče sve konce. Palmeru se već prebacuje da se snažno umiješao u stvaranje vlada u Beogradu i Prištini, čak i da je pomogao pri formiranju svemoćne Srpske napredne stranke.
Posljednjih mjeseci su balkansku politiku SAD prevashodno određivali predsjednik Tramp i njegov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, Džon Bolton. Poslije jedne izjave Boltona i pisama D. Trampa upućenih Aleksandru Vučiću i Hašimu Tačiju ostao je utisak da Bijela kuća nema ništa protiv promjene granica. To je naišlo na užas poznavalaca Balkana i posjebno Njemaca.
Ali od kada je Bolton napustio administraciju prošle sedmice, svi opet, kada je u pitanju Balkan, gledaju ka Stejt dipartmentu. Palmer ne bi mogao biti različitiji od Boltona. Metju Palmer je intelektualac sa istočne obale, poznat je kao ljubitelj pjesama Đorđa Balaševića, i svakako nije ideološki republikanac koji odbija multietničke koncepte i vjeruje samo u robusne nacionalne države.
No još nije poznato kako će se pozicionirati u osjetljivom pitanju promjene granica. Njegov spisateljski koncept je, kako otkrivaju trileri, ujedno i politički - u centru su moćnici, a ne strukture ili neuhvatljivi interesi cijelih naroda. Palmeru će se na Balkanu posebno obradovati političari koji vole igre moći.
(Deutsche Welle)
Bonus video:
