Rodilo se moramo ga ljuljati”. To zadovoljstvo će nas koštati preko 30 miliona eura koje će građani hercegnovske opštine otplaćivati kroz povećanu cijenu vode. Naslućujete da se radi o postrojenju za preradu otpadne vode u Meljinama (PPOV).
Profesor na Imperial koledžu u Londonu Čedo Maksimović na nedavnoj konferenciji Udruženja vodovoda Crne Gore održanoj u Ulcinju, kategorično je ustvrdio da je PPOV u Meljinama i ostalim gradovima u CG, kao i svim ostalim zemljama Balkana, nametnula međunarodna finansijska institucija KfW i da predstavlja prevaziđenu, zastarjelu, preskupu prljavu tehnologiju, koja smrdi i negativno utiče na javno zdravlje.
Slične sumnje izrazila je 2010. Komisija za ocjenu Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju PPOV u Meljinama na svakom od 14 održanih sastanaka na kojima se analizirao kvalitet ovog Elaborata. Petočlana komisija, u kojoj je autor bio član, na kraju je negativno ocijenila Elaborat, nije ga prihvatila, konstaujući da je urađen površno i da ćemo u želji da riješimo jedan problem (prečišćavanja otpadnih voda), napraviti više novih.
Zbog ovakvog stava je ova Komisija, sastavljena od lokalnih stručnjaka, bila promijenjena i imenovana je nova u kojoj su svi članovi, sem autora ove kolumne, bili iz Podgorice. Elaborat je tada odmah prihvaćen većinom glasova sa jednim glasom protiv koji je bio moj.
Čitavo to vrijeme bila je začuđujuća inertnost lokalne zajednice koja se skoro nezainteresovano ponašala kad je u pitanju ova velika i značajna investicija. Isto tako su se ponašale političke partije u hercegnovskom parlamentu. Više su vjerovali firmama: “Vodacom” iz Tivta koji je vodio radove, “Dahlem” iz Njemačke koji je vršio nadzor i “Celtikcioglu” koji je izvodio radove, nego svojim očima.
Izuzetak je bivši predsjednik Opštine Dragan Janković koji je u potpunosti podržao negativno mišljenje hercegnovske Komisije i javno ga iznosio na skupštinskim zasjedanjima.
Prilikom izrade ovog PPOV najveća greška je napravljena kad je u pitanju podmorski kanalizacioni ispust čija dužina iznosi svega 1.300 metara. Dok svi drugi gradovi na Jadranu imaju duge podmorske ispuste u otvoreno more (Split 3.000 metara), što je mjera predostrožnosti u slučaju havarije na PPOV. Da je sve rađeno površno pokazuje činjenica da za ovaj podmorski ispust nije rađen posebni Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu već je na uporno insistiranje hercegnovske Komisije, naknadno obrađen kao segment u sklopu Elaborata za PPOV.
Činjenica da je podmorski kanalizacioni ispust postavljen na lokaciji ispred Bolnice Meljine a da nije prethodilo ispitivanje podmorskih struja, naročito u ljetnjem periodu, kada znamo da se sva strujanja mora kreću od Meljina ka Igalu, mora da nas zabrine. Nikad nije razmatran predlog da se novi podmorski ispust locira na poziciji starog ispusta kod rta Kobila koji se nalazi na izlaznoj struji iz zaliva. Tako bi se sačuvalo netaknuto podmorje u Meljinama i izbjegla mogućnost da ova djelimično prečišćena otpadna voda stigne do Igala.
Ovakvo postavljanje kratkog kanalizacionog ispusta nije smjelo da se desi s obzirom da se na tom dijelu akvatorijuma zaliva nalaze dva elitna turistička rizorta “Lazure” i “Portonovi” kao i atraktivna turistička lokacija Lalovina sa svojom jedinstvenom prirodnom plažom. U prilog lošem planiranju ide i lociranje centralne pumpne kanalizacione stanice na rastojanju od 20 metara od ekskluzivnog kompleksa “Lazure” čiji gosti trpe neprijatne mirise.
Kompletan kanalizacioni sistem od Bijele je urađen traljavo što je dovelo do skorašnjeg ekološkog incidenta u Kumboru i Zelenici zbog izlivanja velike količine kanalizacije iz šahtova na Jadranskoj magistrali. Već na startu funkconisanja u cjevovod od Bijele prodire morska voda a takođe i u kolektor iz pravca Igala prodire kišna kanalizacija. Obje ove činjenice mogu paralisati rad PPOV u Meljinama, uništavajući bakterije aktivnog mulja u reaktoru.
Zaposleni u PPOV imaju velike teškoće kad je u pitanju evakuacija kanalizacionog mulja. Ovaj problem još uvjek ne može da se riješi ni na nivou države pa se postavlja pitanje kako će ga riješiti Herceg Novi koji sada koristi privremeno rješenje, koje je moguće do kraja 2019. Ako mulj bude lagerovan na otvorenom kao u Budvi onda će njegov transport rješavati potok Nemila koji protiče neposredno pored PPOV i sve češće izaziva poplave u Meljinama pa se postavlja pitanje svrhe funkcionisanja ovog postrojenja.
Za kraj podatak koji nikoga neće ostaviti ravnodušnim - činjenica je da je ovaj “projekat vijeka” realizovan tako da najznačajnije područje Topljanskog zaliva nije obuhvaćeno ovim projektom. Naime, mjesta: Njivice, Njivički put, Žvinje, Drenovik, Sutorina, koja se nalaze na obodu ovog plitkog akvatorijuma ostavljena su bez kanalizacije. Čak i hoteli u Njivicama koriste septičke jame kojih na ovom prostoru ima 1.302 (prema Studiji “Katastar rasutih zagađivača”, 2005).
Postavlja se pitanje ko nas je usrećio ovakvim “o-ruk” planiranjem ostavljajući najznačajniji dio naše Opštine bez prečišćavanja otpadnih voda. To sada više nije ni važno, koliko je važna činjenica da “što se grbo rodi vrijeme ne ispravi”.
Autor je viši naučni saradnik Instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu
Bonus video:
