U decembru 2019. godine broj korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u Crnoj Gori iznosio je 130.109, od kojih su 124.633 penzioneri, a 5.476 korisnici drugih prava. Prosječna penzija za novembar iznosila je 287,63 eura, a najnižu penziju od 128,14 eura primilo je 11.713 penzionera (podaci Fonda PIO).
Ovoj mnogoljudnoj, osjetljivoj i ugroženoj kategoriji stanovništva, koju pojedini nazivaju „uspavana populacija“, od strane nadležnog Ministarstva i Vlade pričaju se “uspavanke”, ili im se niko ne obraća. Krajem 2018. godine ministar rada i socijalnog staranja obećao je predstavnicima sindikata da će “nastojati da se budžetom za 2019. godinu predvidi povećanje najniže penzije”, dok je usvajanje, na Socijalnom savjetu usaglašenog, Nacrta izmjena i dopuna Zakona o PIO, bilo planirano za drugu polovinu 2019, sa početkom primjene od 01. januara 2020. godine. Mediji su objavili da je ujedno planirano povećanje najniže penzije na 145 eura. Sve su to bila prazna obećanja.
Na sastanku sa rukovodstvom Saveza penzionera Crne Gore, održanom 22. januara 2020. godine, premijer je, između ostalog, izjavio: „Mi smo odgovorna Vlada i imamo poseban senzibilitet prema penzionerima. Razumijemo potrebe ove populacije i naći ćemo način da damo kvalitetan odgovor na njih, vodeći računa da ne ugrozimo stabilnost javnih finansija, a samim tim i redovnost i sigurnost penzija i drugih davanja.“ Pošto Vlada „vodi računa da ne ugrozi stabilnost javnih finansija“, svima je jasno da su penzioneri, i ne samo oni, žrtve pogrešne ekonomske i drugih politika u Crnoj Gori. Iz Vlade uvijek nastupaju sa stavom da “treba da smo srećni zbog redovnosti penzija i da ćutimo”, što Savez penzionera u kontinuitetu radi!
„Izuzetno poštujemo sve ovo što radite za crnogorske penzionere. Ovakvu vrstu pomoći i saradnje sa Vladom nema niko od penzionera u regionu“, kazao je predsjednik Saveza penzionera, dirnut premijerovim „senzibilitetom“.
Upravo su mediji objavili podatke Monstata na osnovu kojih slijedi eventualno usklađivanje penzija od 01. januara 2020. za 0,95 odsto. Mašala! Možda zaokruže na 1 odsto, kao što se hvale da je usklađenje za 2019. sa 1,95 zaokruženo na 2 odsto?!
Zbog podsjećanja i poređenja, bilježim još par statističkih podataka:
Prosječna penzija u 2010. godini iznosila je 268,51 euro, a u novembru 2019. godine 287,63 eura, što predstavlja uvećanje od 19,12 eura za devet godina, od kada je u primjeni nova metodologija usklađivanja penzija. Svakom penzioneru je (bez Monstatovih podataka) poznato koliko je u toku devet godina obezvrijeđen euro, odnosno koliko su poskupile osnovne životne namirnice, struja, voda, ljekovi, ljekarski pregledi u PZU, odjeća, obuća,... i sve što je neophodno za preživljavanje.
Primjera radi, po staroj metodologiji, u 2006. godini penzije su usklađene u januaru 6,36 odsto i u julu 4,03 odsto.
Vjerovatno tada javne finansije nijesu bile ugorožene, jer je državni dug na dan 31. 12. 2006. godine iznosio 701,1 milion eura (38,3 odsto BDP-a), za razliku od kraja 2019. godine, kada je iznosio 3.833 milijarde eura (79,8 odsto BDP-a).
Prema objavljenom procentu, najniža penzija bi bila uvećana za 1,2 eura, što je dovoljno za 200 gr kafe na crnom tržištu, ili za tablu “analgina”. Ako usklađenja uopšte bude?!
Bonus video:
