Kada korupcija uzme tvoju slobodu, onda na kraju uzme i tvoj život. Tako Metju Karuna Galicija opisuje situaciju na Malti, zemlji endemske korupcije, nalik Crnoj Gori, u kojoj je njegova majka Dafne, koja je istraživala brojne koruptivne poslove malteških zvaničnika, surovo likvidirana prije skoro tri godine. “Milo Đukanović je ključna osoba iz Crne Gore kojom se moja majka bavila dok je ispitivala slučaj Možura i veze između Đukanovića, premijera Malte Džozefa Muskata i vladajuće elite u Azerbejdžanu”, navodi Metju.
Kada korupcija uzme tvoju slobodu, onda na kraju uzme i tvoj život. Isti zaključak bi mogao da saopšti i Ratko Knežević, guru ubijenog hrvatskog izdavača Iva Pukanića, sa kojim je istraživao veze Mila Đukanovića, italijanske mafije, kontroverznog srpskog krojača Caneta Subotića i čitave galerije kumova i prijatelja crnogorskog premijera koji su “brinuli” o poslu stoljeća vezanom za takozvani tranzit cigareta. “Pukanić je poginuo kao žrtva svog zanata, svog pera, svoje hrabrosti i hrabrosti njegovih novinara. Njegov je život bila ‘hronika najavljene smrti’ od kada je zaustavio svojim pisanjem najjaču mafijašku organizaciju na Balkanu u 20. stoljeću“, riječi su nekadašnjeg Kneževića, kojih se danas nerado sjeća. Tako ispadne da korupcija mnogima uzme slobodu, nekom i život, a ponekom i dostojanstvo.
Kada korupcija pojede državu, onda pojede i njene institucije. Nešto slično proizilazi iz zaključka američke ambasadorke Rajnke koja je prije par mjeseci napisala da je pojam ‘vladavina prava’ mnogo više od riječi i da “svaki pojedinac koji zauzima neku poziciju u hijerarhiji moći mora jasno i istinski prihvatiti da za nju ili njega važe u potpunosti isti zakoni kao za sve druge građane”! Još samo da to savjetnici i treneri iz redova američkih istražitelja objasne našim tužiocima sa kojima godinama rade obuke. Da ne ispadne - džaba smo krečili.
Kada korupcija postane modus vivendi jednog društva i njegove političke elite, onda je neophodan ‘jak bankarski sektor’ kako bi se oprao sav novac koji se preko koruptivnih šema sliva u privatne džepove moćnika. “Postoji mogućnost”, kaže malteški novinar, da su pojedini računi Univerzal banke, kontroverznog grčkog biznismena Petrosa Statisa, ličnog prijatelja Đukanovića, našeg strateškog investitora, medijskog mogula i donatora, “korišteni kao crni fondovi za korupciju u Evropi”. Desi se i u EU, kao u konkretnom slučaju u Letoniji, da jedna banka posluži u iste svrhe - ali se ubrzo nakon sumnji u pranje novca ona blokira i zatvori. Kada se korupcija i desi, u razvijenim demokratijama žive institucije koje ne leže i prave mrtve već brzo procesuiraju korumpirane i društvo onda izađe još jače iz tako bolnih situacija. Naš Centar za istraživačko novinartsvo je prošle godine, u velikoj analizi funkcionisanja crnogorskog bankarskog sektora, došao do frapantnih podataka da su baš Statisova Univerzal i njena prethodnica First financial banka godinama bile lideri u poslovanju sa sopstvenim vlasnicima i osnivačima, što u razvijenim demokratijama odmah budi sumnju u veliko pranje novca. Kako je ovdje korupcija pojela sve institucije, pa i nekad ozbiljnu i nezavisnu Centralnu banku, zvuči kao razuman predlog sina ubijene novinarke da bi “pojedini računi i banke u Crnoj Gori trebalo da privuku pažnju američkog Ministarstva finansija i Evropske bankarske agencije”. Po cijenu da se Đukanović naljuti na svoje zapadne partnere.
Kada korupcija postane glavni motiv za bavljenje politikom, onda imate na čelu države jednog od najbogatijih političara u Evropi, što se ne bi dalo zaključiti po njegovom imovinskom kartonu koji, kao i svi ostali mehanizmi kontrole moćnika, služi za ismijavanje ne samo činjenica već i zdravog razuma. Tako ilegalne donacije lokalnih tajkuna vladajućoj stranci postanu izraz ‘uzajamne dobrovoljnosti’, a plac šefa parlamenta I.B. plaćen po trostruko većoj cijeni od tržišne - primjer za ‘good deal’ jednog, po riječima SDT, “uglednog građanina”.
Kada korupcija ujedini Đukanovićeve poslanike kao žabe oko močvare onda ne čudi što oni, pozivajući se čak i na Platona, pokažu kako je kriminal ovdje neiskorjenjiv, odbijajući raspravu u Skupštini CG o aferi Možura i mogućim vezama nalogodavaca ubistva malteške novinarke sa našim visokim zvaničnicima. “Moć i uticaj će vremenom oslabiti, a sa tim i moć da se zataškavaju zločini”, kaže Metju Karuna Galicija. Čelnici policije tvrde da su spremni kao zapete puške da asistiraju malteškim kolegama u istrazi koruptivnog skandala Možura, čelnici tužilaštva takođe, fali samo da Katnić obeća kako neće biti umoran a time i sklon propustima u mogućoj istrazi ubistva Dafne Karune, kao što je njegov kolega Ražnatović bio u noći likvidacije Duška Jovanovića. Da parafraziram Saramaga: korupcija ti ne uzme vid, ali te učini slijepim.
Kada korupcija isplete svoju mrežu, onda se dobija šema Možura, koju malteški novinar opisuje kao “primjer organizovane kriminalne mreže koju su formirali korumpirani zvaničnici i biznismeni iz Malte, Azerbejdžana, Kine i Crne Gore, kojom su krali naš novac nama ispred nosa”. A kada na sve to EU i NATO odgovore pohvalama ili, što je još bolje, donacijama i povoljnim kreditima za tako korumpirane vlade, onda sve djeluje, kaže Metju, “kao bacanje dinamita na logorsku vatru”. Reforme su djela a ne riječi, zato sada portparolka EU Ana Pisonero direktno i bez diplomatskih oblandi istragu oko Možure dovodi u vezu sa napretkom Crne Gore u pregovorima. Evropska unija je godinama preko šargarepe upozoravala ovdašnje vlasti da su zarobljene institucije kamen o vratu CG u pristupnim pregovorima, da bi se sada prešlo na štap i otvoreno uslovljavanje Vlade CG, što se poklapa i sa ranijim informacijama iz Brisela da Crna Gora nikada neće dobiti poziv za članstvo dok se ne sprovede ozbiljna i nepristrasna istraga niza slučajeva vezanih za moguću korupciju samog Đukanovića.
Pravda za Mila, ne samo za Tačija.
Bonus video:
